Naslovnica arrow Novosti arrow KAD JE COVJEK POSTAO - COVJEKOM?
Petak, 10 Veljača 2012
 
 
KAD JE COVJEK POSTAO - COVJEKOM? PDF Ispis E-mail
Autor: uznik   
Petak, 26 Veljača 2010

Mirko VIDOVIC
Akademik

KAD JE COVJEK POSTAO - COVJEKOM?



Radio Zagreb javlja u danasnjim 'jutarnjim vijestima' da se u Krapini
obavljaju pripreme za 'Dane krapinskog pracovjeka' i navodi kao davne
dogadjaje otkrica prvih komada kostiju u spiljama oko Krapine, u kojima
su pronadjeni i dijelovi lubanja naseg domaceg 'neandertalca', tocnije
28.08.1899, kad je fra Dominik Antolkovic pozvao Dragutina Gorjanovica
Krambergera da se nadnese nad 'posmrtne ostatke' tog bica koje bi moglo
biti 'homo primogenitus'.

Na Wikipediji, u clanku 'Krapinski pracovjek' citamo da je taj 'nas'
neandertalac zivio nekih sto tisuca godina prije naseg doba i da je
poznavao vatru. Iskapanja koja su trajala u toku narednih pet-sest
godina iznijela su na vidjelo 874 ostatka 'ljuskog podrijetla'.

No, ono jeste istina da je zivo bice s ljudski izgledom postalo covjekom
kad je otkrilo, shvatili i znalo i zapaliti - vatru. A to se je dogodilo
davno prije 'prakrapinca'.

Engleski arheolingvist Colin Renfrew iznio je, u svojoj, toliko
komentiranoj, knjizi "Arcjeology and linguage - the puzzle of
Indoeuropean Origin" slijedecu tvrdnju:

"Najdalja ljudska proslost do koje mozemo doci, najstariji tragovi
humanoida u Europi datiraju iz, otprilike, 850.000 godina. Oni su
izradjivali, od kamena, primitivne alatke, slicne onima koje su
pronadjene kod Vertessollos-a u Madzarskoj  i koji slice na izradjevine
prvih humanoida iz klanda Orduval u Tanzaniji, gdje podrijetlo ljudi ima
znatno vecu starost... Danas su te izradjevine pripisane 'homo
erectus'-u. (v.n.d. ss.43-44).

No, na nasim stranama, tocnije na arheoloskom lokalitetu Veli Rat, na
Dugom otoku, Dr Sime Btovic - najprominentniji zivi hrvatski arheolog -
otkrio je ljudske tragove stare izmedju 400.000 i 100.000 godina prije
Krista - trista tisuca godina postojanog zivota naseg pracovjeka na licu
mjesta. Ti nasi domaci praljudi zivjeli su u medjuledenim dobima Mindel
i Riss. Ot tih ljudi Dr Batovic je otkrio 'najmanje dvadesetak raznih
predmeta koje su izradjivali i kojima su se sluzili' (v. U Osvit
povijesti, t.I. s.100).

Neki nasi tumaci praposvijesti smatraju da su kromanjonci pojavom na
prostorima gdje su zivjeli neandertalci ove starosjeditelje jednistavno
iskorjenili. Takvog misljenja je bio i Zvane Crnja (u svom magistralniom
djelu 'Kulturna historija Hrvatske), gdje stoji zapisano:

"Prije kojih sto dvadeset hiljada godina, pred spiljama ovih prvih
stanovnika naseg podrucja pojavila seje nova ljudska rasa: Homo sapiens
fossilis. Bile su to horde mnogo inteligenijeg covjeka koji se na liniji
evolucije nalazio znatno iznad neandertalca. 'Fosilni ljudi' - kako su
nazvani u nauci - bili su vitkiji i spretniji, a nauka nije mogla
utvrditi otkud su dosli... Nastupilo je novo, posljednje ledeno doba i
sto je prirodnije nego da se te dvije vrste zarate do istrebljenja, ako
ne za lovista, ono bar za spilje..." (v.n.d. s11).

No ni neandertalci ni kromanjonci nisu bili neka lokalna pojava ni kod
nas ni drugdje, nego su se sirili prostorima i drugdje s drugim ljudskim
skupinama susretali. O tome E. Pittard zapisa slijedece:

"Musterinska civilizacija, da li se ona iskljucivo sastoji od  'Homo
neanderthaliensis-a? Postoji ta mogucnost, ako uzmemo u obzir predmete i
kostane ostatke koji su otkriveni po nalazistima u: Belgiji, Njemackoj,
Francuskoj i u Hrvatskoj - radi se o istoj vrsti... Ta musterinska rasa
nosi, ovisno o istrazivacima, razne nazive: Homo Nenderthaliensis, Homo
Spyensis, Homo Mousteriensis, Homo Krapiniensis, Homo Brelandensis etc".

Ostaje i te kako vazno pitanje: ako su se razisli po Europi, gdje je
bilo njihovo pocetno zariste?

Da se je ljudska vrsta sirila prostorima, da su se razne rase praljudi
susretale pa i medjusobno mijesale, na to, opet, ukazuje utemeljitelj
znanstvene antropologije, Svicarac Eugène Pittard (u svojoj knjizi
'Povijest i Rase'): "

"U francuskom departmanu Saone et Loire, otkriveno je poznato nalaziste
prapovijesnih ljudskih kostura kod mjesta Solutré... U tom eponimskom
nalazistu - po kojem se i naziva Doba Solutré - ljudska vrsta nije vise
homogena. Facijalni indeks iznosi od krajnje dolihokefalnosti (68/73) do
krajnje brahikefalnosti (88/82). Koje li razlike u odnosu na druga
nalazista otkrivena na jugu Francuske! Ovdje se radi o flagrantnom
prodoru stranaca. Radi se o prvoj invaziji dosljaka s Istoka. Nigdje
drugdje u staroj Galiji nije nadjena slicna mjesavina. Dolihokefali ne
predstavljaju vise od 38,8%, dok su brahikefali, kao i polu-brahikefali,
skoro isto tako zastupljeni 33,5%. Radi se odista o mijesanom
stanovnistvu koje je naslo svoje boraviste iza Stijene Solutré. To
raznorodno pucanstvoi ne samo da nije zivjelo odvojeno, nego li se je
mijesalo, a sto zakljucujemo po postotku mesatikefala (27%) u ukupnosti
raznorodnih tipova" (v.n.d. s148).

No, zahvaljujuci najnovijim dometima paleoarheologije, a osobito ljudske
genetike, mi danas znamo da je prvoitno zariste ljudske vrste u Europi
nastalo na Jadransko-podunavskim prostorima i da se je od pradavnih
vremena do nasih dana, u koncentricnim i ekscentricnim krugovima
razilazila po okolnim zemljama, po blizim i najdaljim kontinentima.

Mijesanje s ljudima koji potjecu iz drugih zarista trajalo je oduvijek,
a danas je ono posve prirodan proces objedinjenja ljudske vrste u jednu
jedinstvenu svijest o sebi i o svijetu u funkciji kojeg je stvoreno nase
tijelo.

A ne manjka ni dokaza da su se ljudske vrste oduvijek susretale, i u
miru i u ratnim odnosima, ali da ni najstariji praljudi nisu posve
iscezli. Oni i dalje zive u nama mjesancima, neki manje, a neki vise,
kako to ukazuje slika u privitku.
Komentari
Traži
Samo registrirani korisnici mogu pisati komentare!

3.25 Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved."

 
« Prethodna   Sljedeća »
Tražilica
Tko je Online
Gostiju online: 2
Korisnika online: 2
  • discounthigh
  • syntheticwig
  paveli_knjiga_mala.jpg















apartmentsmurter3.jpg












 
  
 
Top! Top!