Zašto ne podupirem i ne preporučam HRAST

Autor: uznik

Subota, 15 Siječanj 2011

Šime Tolić < Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript >

15. siječnja 2011. 15:07

Mladen Schwartz:

Preliminarne Marginalije

uz program udruge

HRVATSKI RAST - HRAST

POLITIČKI POKRET ZA USPJEŠNU

HRVATSKU ili: zašto ne podupirem

i ne preporučam HRAST

Ime HRAST za političku udrugu blisko mi je. Nakon režimskoga odbijanja upisa NOVE HRVATSKE DESNICE u upisnik političkih stranaka, nosio sam se jedno vrijeme mišlju osnovati udrugu i / ili stranku upravo toga imena - HRAST. Imao sam pritom na umu značajke znamenitoga slavonskog hrasta (Quercus croatica): moćan, širok, orijaški, odolijeva vremenu... Hrast je u arhetipskoj hrvatskoj predočbi sveto stablo, koje se u Dalmaciji tradicionalno ne smije posjeći, koje donosi sreću, posvećeno je bogu Perunu Gromovniku, u njegovoj krošnji roje se vile, a pod krošnjom održavala su se starješinska vijećanja, dakle je hrast i simbolom arhajske aristokratske "demokracije" nalik onoj germanskoj, a usto simbolizira snagu i mudrost... Čudo od drva dakle, po kojemu (prema inačici riječi, "dub") ime nose sve naše tajnovite tamne Dubrave i ponosni Grad Dubrovnik! Njegovo lišće ima iscjeliteljsku moć, posvećeno je i pravoslavnim badnjakom. Imamo ga i u tekstu nacionalne nam himne, i na kovanici od 5 kuna. Osim toga, riječ sam kanio tumačiti kao kraticu za Hrvatsku RAdikalnu STranku. U to je vrijeme, međutim, davno zaboravljeni, svojedobno, naravno, i u afere upleteni i tada tek maknuti ministar pomorstva, prometa i veza RH (1996 - 1999) Željko Lužavec već imao svoju udrugu "Hrast" (očito igrajući se riječima "Lužavec" i [hrast] "lužnjak"), pa je pod istim imenom išao s neovisnom listom čak i na izbore. Ta udruga, koja dakle dijeli ime s novokomponiranim pokretom HRAST, i danas postoji u vidu nekakvoga novčarskog "consulting-a". Registracija bilo čega pod imenom već postojeće udruge nije bila moguća, pa sam tada prestao razmišljati o političkoj uporabi te riječi.

Možda današnji hrastaši ipak budu ubilježeni, ali to je njihov problem. Kao što je njihov problem i slikanje - na utemeljiteljskoj sjednici - pod EU-stijegom. Oni (za sada?) izbjegavaju izjasniti se o stavu spram "unije", dakle o životnom pitanju hrvatske Nacije i Države, pa možda prešutni odgovor pružaju upravo tom krpom iznad svojih glava. Kao i HIP i Hrvatski blok (a tu je negdje i Jedino Hrvatska), čije tradicije baštini, HRAST je polovična, nedorečena, sramežljiva, demokratska (vele da će "narodu" prepustiti internetsko sastavljanje njihove izborne liste; dakle i protivnicima! čovjek ostaje bez riječi!), centrumaška ugruga kojoj je najvažnije na sav se glas distancirati od desnice. A vodeći mu je čovjek (inače tijesno povezan s krugovima jedne tajne službe iz Jewnited States of America), kojemu se program svodi na restauraciju povijesno nadvladanoga tuđmanizma, bez ikakve jasnije političke orijentacije, pa upitan o njoj pred kamerama tek muca ili šuti. Je li HRAST kadar ujediniti desnicu, koje se njegovi vodeći ljudi tako zdušno odriču (a ono što nije desno - što će nam! to smo već imali!), ili ju je tek u stanju dodatno razjediniti?

Već unaprijed čujem galamu da ju razbijam upravo ja, ovakvim dočekom navodno zdravog i korisnog poticaja povezivanja hrvatskih redova. Meni se pak čini nešto drugo, a s protokom vremena pokazat će se koliko sam bio u pravu. Meni se, naime, čini da je ovaj i ovakav HRAST (su)zamišljen u središtima stanovitih tajnih službi iz neprijateljskoga nam inozemstva, kako bi se - za čas kada sve ove beskrvne i korumpirane, veleizdajničke i od naroda beznadno otuđene demokratske varijante dožive konačni slom, kada narod konačno zavapi za pravim ljudima - kako bi se, dakle, upravo preko HRASTa pokušalo privući ono što diše poludesno, ili kvazidesno, ali se to ne usuđuje glasno izustiti, dakle svakako sve ono zadojeno hrvatskim domoljubljem (patriotizam da, nacionalizam ne!), eda bi se HRAST uvalilo, podvalilo na vlast umjesto nas autentičnih desničara. HRAST bi, dakle, mogao biti pričuvna alternativa inozemnih gazdiju kada se pokaže da ovako dalje ne ide, i na taj način dogodilo bi nam se nešto nalik rumunjskoj revoluciji iz 1989, kada je televizija režirala i prenosila narodni bunt protiv Ceauşescua, da bi na čelo bunta, kao tobožnje antikomuniste, postavila conducatorove doglavnike Iliescua i kompaniju. Istina, oni više nisu nastupali komunistički, ali su u nacionalnom pogledu pali duboko ispod standarda samoga ubijenog vođe, pa su zemlju bezostatno izručili na pladnju judeo-masonskoj internacionali.

Nešto bi nam se slično, velim, moglo dogoditi s HRASTom. I stoga:

NEPATVORENI DESNIČARI, RADIKALNI I EKSTREMNI, ULTRAŠKI I USTAŠKI, HRVATSKI DRŽAVOTVORNI NACIONALISTI - NA OKUP! NE DOPUSTIMO DA NAS NADIGRAJU DEMOKRATSKI UMJERENJACI, KOZMOPOLITSKI PATRIOTI UNAJMLJENI OD INOZEMNIH SREDIŠTA MOĆI, I DA HRVATSKA JOŠ JEDNOM PROPUSTI PRIGODU SVOJEGA POTPUNOG OSLOBOĐENJA I UJEDINJENJA! NE SMIJEMO SE OGLUŠITI O POVIJESNI KAIROS KOJI SE VEĆ ORISAVA NA OBZORJU!

PS: Budući da vidim s koliko iskrenog i naivnog oduševljenja i dobre volje neki moji sunarodnjaci, među njima i znanci, pristupaju projektu HRAST, moram istaknuti kako mi, naravno, nije nakanom kvariti im raspoloženje, a još manje posao; neka pokušaju, pa kako im bude. Svatko radi na svoj način. Bio bih sretan da i oni uspiju, kada bi to doista bilo na dobro hrvatskoga naroda. Moje je, pak, iznijeti vlastito uvjerenje i djelovati kako sam procijenio najboljim, pri čemu ne kanim biti zlogukim prorokom ili raspiriteljem pesimizma, tek mi je stalo staviti stvari na svoje mjesto i nazvati ih svojim imenom. Znam da će se ponetko od poštenih domoljuba osjetiti uvrijeđen, ali istina i nacionalni spas važniji su od njihove osjetljivosti.

HRAST

Programska načela

Hrvatska ima iznimna prirodna bogatstva (koliko ih je još ostalo, koliko će ih sutra biti?), važan geopolitički položaj i vrstan društveni kapital (čemu sociologiziranje? gdje vam je tu narod?). To su pretpostavke temeljem kojih bi Hrvatska trebala biti uspješna (američka ideologija pragmatizma!) zajednica životno zadovoljnih (zar je vrhovni čovjekov cilj zadovoljstvo, sreća?) ljudi.

Međutim, Hrvatska je u sve dubljoj duhovnoj i materijalnoj krizi, koja vodi u opće socijalno i nacionalno propadanje. Glavni razlog tomu su nesocijalne, nenacionalne, neuspješne i korumpirane upravljačke strukture koje su izgubile svaku vjerodostojnost i ne zaslužuju daljnje povjerenje (OK).

Zbog toga, sljedeći su parlamentarni izbori presudni (dakle, sadašnja je politička kasta generalno bankrotirala - što je naravno točno - pa pozivate "biračko tijelo" da ovoga puta, većinom glasova - bez koje ne možete ostvarivati svoj program!, odabere upravo - Hrast! čestitke na optimizmu!), jer se na njima odlučuje o sudbini hrvatske države (nama je državu obnoviti, jer ovo s čime računamo ni u najboljem slučaju ne da se više nazivati hrvatskom državom!). Izbori su prigoda da na ključne upravljačke položaje u Hrvatskoj budu napokon izabrane moralne, stručne i odgovorne osobe (ma tko je "moralan"? što je to? Isus Krist, čovjek bez grijeha jer je Bog, veli učeniku: ne zovi me dobrim, samo moj Otac na Nebesima je dobar! i opet: stručnjaci, tehnokracija! nama treba političkih stručnjaka, političke elite, karizmatskoga vođe, a među vašim kandidatima takvoga ne nazirem!).

Izborna pobjeda može se ostvariti samo programskim i izbornim zajedništvom svih samosvjesnih i interesima domovine odanih hrvatskih građana (a Hrvata?), skupina i organizacija. (Kako kanite ostvariti utopijski cilj takvog zajedništva, koje još nikome nije pošlo za rukom? zašto vjerujete da će upravo vama?) Okupljanje za hrvatski rast, Hrast, temeljit će se na sljedećim programskim načelima:

1. Svjetonazorna i vrijednosna polazišta Hrasta u tradicionalnim su opć2. im (što to znač3. i? koja opć4. ost? od svih prihvać5. enima?) humanistič6. kim i kršć7. anskim nač8. elima (dakle univerzalistič9. kim, a nikako nacionalistič10. kim; a što ć11. emo s ne-kršć12. anima? teokracija, cezaropapizam?), u kojima središnje mjesto zauzimaju opć13. e dobro i temeljna ljudska prava (a ljudske dužnosti? nacionalna prava?) na život, slobodu i rad.

14. Hrast zagovara samosvojnost i istinsku državnu samostalnost Republike Hrvatske kao demokratske zajednice svih hrvatskih građana (ne ć15. e vam oprostiti feministice da nema "građanki"!; a koje ste mjesto predvidjeli za hrvatski narod?) koji imaju neotuđivo pravo odluč16. ivati o svojoj sudbini (kako? svakodnevnim referendumima? izborom otuđenih stranaka kao njihovih ilegitimnih predstavnika?).

17. Hrast drži da se identitet hrvatskog društva (što znač18. i "društvo"? narod?) i države temelji na njegovanju višestoljetne hrvatske uljuđene (koju smatrate "uljuđenom"? koju iz toga isključ19. ujete?) povijesne (znač20. i li to i: politič21. ke?) i kulturne baštine, te na stvarnim vrijednostima i iskustvima hrvatskog Domovinskog rata (onaj prvi hrvatski rat u XX stoljeć22. u nema baš nikakve vrijednosti?).

23. Hrast ć24. e u Republici Hrvatskoj poboljšati sustav vlasti građanske parlamentarne demokracije (pa upravo nas je ta dovela do moralne i materijalne bijede u kojoj se nalazimo!), koja podrazumijeva pluralizam (što vam je to? legitimnost svega i svač25. ega? i jugoslavenštine i protuhrvatstva i eunizma?) te slobodu zauzimanja, udruživanja i odgovornog (ma tko je to odgovoran, osobito u masi, utopljen u stranku? upravo je bit demokracije u apsolutnoj neodgovornosti njezinih nositelja!) javnog djelovanja građana (zar sve to nismo do sada imali kao najbolji put u propast? ili to Hrast misli uč26. initi kvalitetnijim, kada dođe na vlast - za što mu je potrebno preko 50 % birač27. kih glasova? a još su nam u svježem sjeć28. anju nedavni izborni postotci hrastaša Tuđmana jr. i Jurč29. ević30. a, sasvim pristojno udaljeni od te znamenke!).

31. Ustavna odredba o Republici Hrvatskoj kao socijalnoj državi treba doista zaživjeti, te zato Hrast stavlja na istaknuto mjesto socijalnu solidarnost - brigu o dostojnom i sigurnom životu svih državljana, a posebno ugroženih skupina - nezaposlenih, siromašnih, bolesnih i umirovljenika (kako je to izvodljivo bez oživljavanja proizvodnje, a kako je ono moguć32. e bez fundamentalnih reformi, a ove pak bez apsolutistič33. ke i vizionarske vladavine?).

34. Statistike već35. godinama pokazuju da Hrvatska demografski izumire, dijelom zbog već36. eg broja umrlih nego rođenih, a dijelom zbog iseljavanja. Zato Hrast smatra da planovi i strategije hrvatske buduć37. nosti ne mogu biti ostvarivi bez demografskog rasta hrvatskog naroda. Djeca i mladi su buduć38. nost Hrvatske, te stoga Hrast posebnu pozornost pridaje zaštiti svih prava i društvenog statusa obitelji te djece, majka i mladeži (i to vam je program demografskog oporavka i spasa?! zaštita "prava"! joj joj joj!).

39. Hrast tvrdi da su hrvatski teritorij, prirodna bogatstva, kulturna baština i životni gospodarski izvori nacionalno dobro, te ih nitko ne smije otuđivati i rasprodavati (već40. je rasprodano, dobrim dijelom, a rasprodaje se i dalje. što ć41. emo s već42. prodanim? to ste otpisali ili znate kako vratiti?).

43. Hrast zagovara civilizacijsko nač44. elo da je narod jedini nositelj suverenosti (nije to nikakvo "civilizacijsko nač45. elo", što god ta sintagma inač46. e znač47. ila, nego je to utopijska dogma moderne rusoovske demokracije!) i zato se o bilo kojoj teritorijalnoj ili integracijskoj promjeni odluke i u Hrvatskoj moraju donositi isključ48. ivo na referendumu, dvotreć49. inskom već50. inom glasova svih državljana RH (što kada zavedeni, zaluđeni, manipulirani narod referendumom odluč51. i na svoju štetu? je li tada važniji referendum nego narod? važnija demokracija nego nacija?) . U svim međunarodnim odnosima i sporazumima RH mora postupati kao ravnopravan subjekt, vodeć52. i se prvenstveno hrvatskim nacionalnim interesima (kako se za to kanite izboriti, pod pretpostavkom, naravno, da vas poduprije 51 % birač53. a?).

54. Za Hrast, razvojni i identitetski interes Republike Hrvatska u suvremenim je oblicima integriranja (što to znač55. i? koji su to? suvremeni oblici integriranja su i judeo-masonska globalizacija ili nadnarodna i nenarodna europska unija!) s Hrvatima koji žive u Bosni i Hercegovini, drugim okolnim državama i iseljeništvu (zar je isti status Hrvata u BiH, u Boki Kotorskoj, Srijemu... i onih na Tasmaniji?). Posebnu, ustavnu odgovornost Republika Hrvatska ime prema jednakopravnom položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini (znač56. i, mrvice za nestajuć57. u hrvatsku nacionalnu manjinu u hrvatskim zemljama Bosni i Hercegovini!).

HRAST

nakon uspjeha na parlamentarnim izborima (ne zaboravite, potrebno vam je najmanje 51 % glasova da biste barem kako-tako pokušali ostvariti svoje ciljeve, odolijevajući oporbi, združenim snagama Antihrvatske, medijima, neprijateljskom inozemstvu...!)

1. Hrast ć2. e zastupati nač3. elo gospodarske i državne samosvojnosti Hrvatske. Strategija razvoja i rasta hrvatskog gospodarstva temeljit ć4. e se na modelu socijalno-tržišnog (za socijalu treba rada, proizvodnje, novaca!) gospodarstva u kojem ć5. e već6. insko vlasništvo, upravljanje i rad imati hrvatski narod (što to gospodarski znač7. i "narodno vlasništvo"? ili mislite da ć8. e Hrvati dobiti nešto više nego stranci? hvala lijepa!) i svi hrvatski državljani (Goldsteini i Pupovci?).

9. Hrast ć10. e štititi prava radnika, napose pravo na rad (Kako ć11. ete štititi pravo na rad ako ne osigurate gospodarske preduvjete pune zaposlenosti? ali i ovdje, vas više zanima deklarativno obeć12. avanje "zaštite prava" nego stvaranje pretpostavki za njihovo provođenje!) i pravo (evo opet!) na ostvarivanje dostojanstvenoga života od rada. Isto tako, Hrast ć13. e voditi posebnu i stalnu brigu o zaštiti obiteljskog seoskog gospodarstva (pa to je uglavnom propalo, a propast ć14. e konač15. no u EU, o kojoj se, kao niti o NATO-u ni Haagu, i ne izjašnjavate! potrebna je fundamentalna, revolucionarna reforma poljodjelstva, koja je u okvirima vaše ideologije i temeljem vaših nač16. ela nezamisliva!).

17. Hrast ć18. e se zalagati za žurno proglašenje gospodarskog pojasa na hrvatskom dijelu Jadranskog mora (ne ć19. e vam dati vaši demokratski kolege iz uljuđenih, humanistič20. kih i kršć21. anskih država-tutorica!).

22. Hrast ć23. e se zalagati za donošenje izbornog zakona koji ć24. e unaprijediti demokraciju (još je nije dosta?! vaš se program dobrim dijelom svodi na najavu kozmetič25. kih popravaka tekuć26. e, "realne" demokracije, a riječ27. je o tomu da se hrvatska nacija spasi od prijeteć28. e propasti!). Zastupnici na državnoj i lokalnoj razini moraju biti odgovorni birač29. ima koji su ih izabrali, a ne strankama (pa birač30. i biraju stranke, ili č31. lanove stranaka! ako ne bi bilo tako, što ć32. e vam stranke?). Hrast je za vrać33. anje dvodomnosti (a što ć34. ete u drugi dom? opet umjetno skrojene bezbrojne županije, umjesto zbiljskih stališa koji č35. ine narod?) i imena Hrvatski državni sabor (ništa ne ć36. e znač37. iti povrat imena ako sabor ne postane uistinu državni i narodni!). Hrast je za uvođenje i dopisnog glasovanja, kako bi se i praktič38. ki svim građanima (a građankama? građanč39. ić40. ima?) omoguć41. ilo glasovanje (samo nek se glasuje, glas je spas!). Hrast je za osiguravanje zastupnič42. kih mjesta predstavnicima iseljene Hrvatske, te Hrvatima koji žive u BiH i drugim okolnim zemljama.

43. Hrast ć44. e se zalagati za žurno provođenje sustavne organizacijske i vrijednosne reforme državne uprave, kako bi se iskorijenila korupcija (nikomu još nikada nije posve uspjelo "iskorijeniti korupciju", ljudska je narav korumpirana; treba naprotiv stvoriti uvjete u kojima ć45. e ona biti svedena na najmanju moguć46. u mjeru, a ti se uvjeti ne stvaraju "slobodnim i poštenim izborima", nego radikalnim rezom!) , a državna uprava služila građanima i napretku hrvatskog društva i države (isprazne fraze!).

47. Hrast ć48. e žurno izraditi i sustavno provoditi strategiju hrvatskog demografskog preporoda. Hrast se zalaže za pravo na život od zač49. eć50. a do prirodne smrti. Hrast ć51. e provoditi stalnu i prvorazrednu brigu o djeci i njihovu odgoju u obitelji (tradicionalna obitelj više i ne postoji; uništili su ju feminizam, feminizacija, bordelizacija, anomija i dekadencija; obitelj valja nanovo stvoriti i onda č52. uvati, konzervirati; sve se to dade provesti samo u jakoj Državi!), za kvalitetnu naobrazbu neovisnu o socijalnom statusu. Hrast ć53. e zastupati ozakonjenje dodatne materijalne skrbi države za obitelji i majke s već54. im brojem djece (OK).

55. Hrast ć56. e se zalagati za usklađivanje izvorišnih osnova Ustava s univerzalnim (ma kakvim univerzalnim? gdje to živi? masonskim? ili hrvatskim?) vrjednotama i temeljnim vrijednostima hrvatskog društva posebno izraženima u solidarnosti i požrtvovnosti tijekom Hrvatskog domovinskog rata.

57. Hrast ć58. e jač59. ati sada oslabljene Oružane snage RH do razine koja omoguć60. uje uč61. inkovitu obranu teritorija Republike Hrvatske (oružane su snage praktič62. no dotuč63. ene, treba temeljitija reforma nego što je naprosto "jač64. anje"!). Hrast ć65. e obavještajne službe uč66. initi samosvojnima (pa valjda moraju biti pod nadzorom države!?) i struč67. nima kako bi služile interesima hrvatske države i zaštiti sigurnosti hrvatskih građana (i Goldsteina, Pupovaca? vi s tom svojom terminologijom naslijeđenom iz Francuske revolucije sustavno zaboravljate da su mase "hrvatskih građana" provoditelji doslovce protuhrvatske politike!).

68. Hrast ć69. e se brinuti o zdravstveno-socijalnom statusu i dostojanstvenom javnom položaju hrvatskih branitelja. Hrast ć70. e se suprotstaviti politič71. ki motiviranim sudskim progonima branitelja u Hrvatskoj i izvan nje (a ako nisu politič72. ki motivirani? ništa izravno i nač73. elno ne kažete o Haagu, znač74. i ste za?), te raditi na oslobađanju nepravedno optuženih i zatoč75. enih hrvatskih branitelja (hoć76. ete poslati komandose da Gotovinu i drugove otmu iz Scheveningena? zašto ne zapravo, ali ne č77. ini mi se da je to vaš stil!).

78. Hrast ć79. e omoguć80. iti objektivna (što je to?! kroatocentrič81. na, tako da! koja zdrava nacionalna historiografija nije pristrana?) istraživanja suvremene hrvatske povijesti, naroč82. ito razdoblja hrvatskog Domovinskog rata i razdoblja totalitarnog jugoslavenskog komunistič83. kog režima (a Nezavisne Države Hrvatske? ili su o njoj juga i Goldsteini već84. rekli zadnju riječ85. ?).

86. Hrast ć87. e se zalagati za provođenje dubinske institucijske dekomunizacije hrvatskog javnog života (dubinski, hrvatski javni život nije komunistič88. ki; ako mislite na lustraciju, kako možete u našim uvjetima isključ89. iti iz politike bivše komuniste koji su se u 20 godina mogli promijeniti, i dati bjelodanog dokaza svojega Hrvatstva? Hrvatska nije isto što i Poljska ili DDR!), te za jednako dostojanstveno č90. uvanje uspomena na žrtve svih totalitarnih režima (e to volim! ravnovjesci: komunizam jednako fašizam! a tko ć91. e osuditi zloč92. ine, i obilježiti žrtve, totalitarne liberal-demokracije?).

93. Hrast ć94. e zastupati žurno stvaranje zakonskih i organizacijskih pretpostavki za obnavljanje svekolikog zajedništva između domovinske i iseljene Hrvatske (ne pomišljate na povratak iseljenih masa u Domovinu, koje je vaš tuđmanizam 1990 i poslije otjerao da se vrate od kuda su došle?). Hrast ć95. e dati potporu takvom ustroju BiH koji ć96. e i u zbilji osigurati ravnopravnost Hrvata s ostalim narodima (opet mrvice za umiruć97. u nacionalnu manjinu u središnjoj hrvatskoj zemlji, koja nam je postala inozemstvom!).

*****

Totalno kaotično, nedorečeno, frazerski, a napose baš ništa novo u usporedbi s tolikim sličnim efemernim, umjereno domoljubnim i pravovjerno demokratskim te savršeno sterilnim i neuspješnim strančicama i "pokretima" iz prošlosti i sadašnjosti.

---------------------------------------------------------

Pjesma koju je napisao Musa Ćazim Ćatić:
BOSNI

,,Ponosna je Bosna moj zavičaj mili,
Tu je sunce žića granulo menika,
Djedovi su moji za nju krvcu lili,
Njojzi bit ću i ja čelenka i dika.

Povrh nje su vijenci prohujali burni,
Mnogo nas je ljutih sapinjalo jada,
Oblaci se i sad nad njom kupe tmurni,
Ali Hrvat jošte bori se i nada.

O predrago ime! Hiljadu je ljeta,
Što kraljevskim sjajem ponad Duvna sinu,
Ali makar sudba zadesi nas kleta,
Ti nam spase ponos, prava i starinu.

Dok svetinje ove Hrvat čuva svoje
Nikada ga sila uništiti ne će -
Čisto i presjajno - kao sunce što je -
I njemu će sinut sunce stare sreće.

Moje mlado srce taj već časak sluti.
Bez muke i znoja - znadem ne će doći.
Zato treba radit i ne počinuti
I kroz oštro trnje makar bilo proći.

Oj, premili rode! Tebe teško boli
Što nevjeru s bijede ti pretrpje mnogu,
Al ja baš te volim, što si bijedan toli
I jer žićem cijelim tebi pomoć mogu.

Raditi ću za te i slobodu tvoju,
U sreći ću tvojoj plaću tražit trudu,
Uklanjat se ne ću ni muci ni znoju,
Ma okupo njime tvoju svetu grudu.

Postojbino draga Mladena i Tvrtka!
Hrvatstvo mi tvoje baštinstvo je sveto.
Ah, neka je samrt i teška i gorka,
Za spas tvoj i sreću - mog života eto!''

Hrvatska svijest, Sarajevo, 1914.

--------------------------------------------------------

Pjesma koju je napisao Musa Ćazim Ćatić:

MATOŠU

Sa trpkijem smiješkom, plač što i suzu guši,
Vrati nam se na prag miloj ti domaji
K'o stradatelj, patnik. Sve ti udes sruši,
Al iverje zlatno što blista i sjaji

Čar hrvatskog slova sačuva u duši
Ti na tuđoj grudi. I gle, naši kraji
A i naši ljudi - sve se milo skruši
S umorne ti priče, što im duša raji.

Vidicim i putim ona tajno uđe
Tu u našu dušu. I sad, kad crv boni
Pečalbe ti život ništi ponajhuđe,

Nehote nam ruka prsiju se hvata:
To duboko glas tvoj čarobno romoni
K'o kraljevsko zvono od srebra i zlata.

Hrvatska svijest, 1914.

-----------------------------------------------

Ante Starčević i Hrvati muslimani

Otac Domovine prema hrvatstvu Herceg-Bosne

Vrtlog evropskog sukoba, koji je prožeo nas povjesni razvoj, značio je oslabljenje one prirodne nacionalne snage, koja se rodila izmeđju Drave, Drine i Jadrana i koja je značila sintezu naše stvaralačke i državotvorne snage. I vjekovi su ostavili živu i otvorenu ranu, ostavili su, kao krvavu baštinu pokrajinsku pocjepkanost, kad su se stvorili zasebni svjetovi, koji su proživljavali svoj sudbinski udes, ogradivši se oprekom predrasuda i stranih utjecaja, ogradivši se oprekom zasebnosti, probavljajući svaki za sebe povjesnu težinu političkog razvoja.

Otpornost je padala s teritorijalnim ograničenjem, i kad se činilo, da će razdoblje >reliquiae reliquiarum< značiti ujedno i neki neopozivi >finiš Croatiae<, baš onda nas spašava svijest o zajednici i cjelokupnosti svih hrvatskih zemalja. Na najužem teritoriju radja se najšira obuhvatnost VItezovićeve velikohrvatske ideje, jer je svijest i vjera >Croatiae redivivae< bila snažnija od svih povjesnih poraza i teritorijalnih ograničenja.

Snaga Vitezovićeve zamisli odjekuje, kao snažna jeka kroz čitavi osamnaesti vijek, ali postepeno zamire u bijedi svakidašnjeg političkog života, kad okvir trojednice počinje potpuno pokrivati okvir zahtjeva hrvatskih političara. U vječitoj borbi sa Ugarskom sve više se ogradjuje politički program, dok se konačno ne ograničuje samo na teritorij trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, i to ograničenje predstavlja sadržaj suvremene hrvatske politike. Trojedna kraljevina postaje ideal i ono, što bi se najlakše moglo označiti paradoksom. A sve ono, što je zapravo krvno i povjesno i geopolitički značilo središte hrvatstva, što je živjelo svojim zasebničkim životom s onu stranu Save i Une, to je s vremenom postajao daleki i strani svijet profet nekom čudnom zagonetnošću.

Hrvatska, Slavonija i Dalmacija značile su političku cjelinu j potpunu izgrađjenost programa, ali ta teritorijalna uskogrudnost značila je ujedno 1 idejnu uskogrudnost, koja Hrvatsku nije znala odvesti dalje od Beča i Pešte.

Taj tragični put prvi prekida Ante Starčević svojim navještenjem novog programa, kojeg je u cjelini sažeo u geslo: Bog i Hrvati! On odbacuje vjeru u drugoga, a traži vjeru u sebe, traži onu iskonsku vjeru, koja živi i u zemlji i sa zemljom, koja živi u sjaju djedovskih ognjišta. Ta njegova vjera, značila je opreku s onom malo-anšnošću, koja je nastala onog časa, kad se hrvatstvo povlačilo po tndjim pragovima, a prestajala, kad je hrvatstvo tražilo snagu u sebi i po sebi. Revolucionarna veličina Starčevićeve ideje, traži svoju podlogu i oslonac. I kao što je idejna uskogrudnost ondašnje hrvatske politike bila gotovo vezana uz teritorijalno ograničenje, tako i Starčević svoju idejnu širinu traži u teritorijalnom proširenju. Starčević dobro uvidja osnovnu pogrešku ondašnje hrvatske politike, koja se teritorijalno i idejno sputava ne vodeći računa o zemljopisnom i povjesnom razvitku. On znade, da zahvatiti sve hrvatske zemlje j pokrajine znači zahvatiti svu snagu i svu vjeru, i da ta znači postaviti podpuni program hrvatstva. Hrvatska od Drave do Jadrana, i od Sutle do Drine, treba da bude okvir jednoga naroda, koji će postići svoju podpunu samobitnu i državnu slobodu.

Starčević prvi kida umjetno stvorene granice trojednice i prvi idejno prelazi Savu i Unu zagazivši do Drine kidajući vjekovni veo tajanstvenosti, koji je zastro središte Hrvatske, kako su ga stvorili vjekovi i razbojišta. On uvidja, da je Drina oštra granica hrvatstva i balkanstva i dobro zapaža zemljopisni smještaj hrvatske Bosne, koja predstavlja geopolitičko i krvno središte Hrvatske, U islamu on gleda utočište, gdje je sačuvano najčišće hrvatstvo, i dok je islam stajao s onn stranu Une kao vjekovna nepoznanica, Starčević izjavljuje: >U Bosni živi strana našeg najčistijeg najnepokvarenljeg naroda, koji lakše može živjeti bez nas, nego li mi bez njega<. Geopolitičko značenje Bosne on je znao dobro uočiti osjećajući, da su svo ostale hrvatske zemlje tek okvir tog prirodnog središta. Tako je već idejno zacrtao okvir buduće države Hrvatske omedjivši je Sutlom i - Drinom, jer je znao, da je trojednica samo po sebi okvir bez sadržine i pravi primjer političke i zemljopisne nemogućnosti. Stvorivši teritorijalni okvir hrvatske države, on ga i idejno učvršćuje prišavši muslimanima i gledajući u njima predstavnike hrvatstva. Starčević ne traži krvnu čistoću rase, već traži vezu, koja je stoljećima ostala neprekinuta, traži misao,koja se sačuvala u iskonskoj čistoći, kakova je sačuvana pod okriljem islama. On traži hrvatstvo i nalazi ga u svijesti i u krvi, jer krv je bila veza čovjeka i grude,krv je bila glas prošlosti i glas - Hrvatske.

I u okviru hrvatske države Starčević daje islamu njegovo pravo tumačenje i značenje oborivši predrasude koje su stvarane kroz stoljeća. Starčević je spojio hrvatstvo i islam u jedan pojam, ili još točnije, on je dokazao istovjetnost tih dvaju pojmova, koji imadu jedno značenje, Starčević je osjetio, da n a š islam nije ništa drugu nego - hrvatstvo!

----------------------------------

Davor Pavuna o moći medija u svijetu

http://www.youtube.com/watch?v=jaA6BirjmtI

--------------------------------------------

Pravaši se nikada neće odreći hrvatske Posavine!

Hrvatska stranka prava BiH potpisala je osnove za formiranje vlasti u Federaciji BiH i platformu zajedničkog nastupa u institucijama BiH u mandatnom razdoblju 2010. - 2014., uz Socijaldemokratsku partiju (SDP), Stranku demokratske akcije (SDA) i Narodnu stranku Radom za boljitak. Takva politička odluka na političkoj sceni u BiH je nedvojbeno izazvala brojne reakcije i upravo o tome, ali i o pitanjima koja su vezana za trenutačni politički i parlamentarni život u BiH, kao i o hrvatskom nacionalnom pitanju razgovarali smo s Žarkom Pavlovićem, zamjenikom predsjednika HSP-a BiH.

Bolji poznavatelji političke scene u BiH su iznenađeni strategijom HSP-a BiH, prije svega mislim na aktivnosti koje su vezane za uspostavu vlasti i potpisivanje platforme sa SDP-om i SDA?

- Možda je samozvanim analitičarima i salonskim novinarskim komentatorima ova odluka HSP-a iznenađenje ili, bolje kazano, neočekivana, ali bolji poznavatelji hrvatske političke scene znaju da je HSP stranka s kojom se ozbiljno mora računati. Činjenica je da smo u početku kao stranka mukotrpno krčili put i morali se boriti s brojnim opstrukcijama od aktualnih vlasti koje su namjerno stvarale nered na pravaškoj sceni i subvencionirale postojanje više stranaka koje u sebi nose pravaško ime. U tom procesu smo postali jači (što te ne ubije, to te ojača) te se izborili i profilirali kako sebe, tako i ljude koji su u vodstvu stranke i bilo je pitanje dana kada će ta kvaliteta doći do izražaja.

Ali kao stranka desnog centra, nije li malo smjelo ići u razgovore sa SDP-om i SDA?

- Političke prilike, ali i sama percepcija politike u BiH su promijenjeni u odnosu na razdoblje od prije desetak godina. SDA ili SDP nisu više one stranke kakvima su se nekada percipirale. Vremena i ljudi se mijenjaju, a politički interesi ostaju. HSP su do sada drugi gurali u rigidnu desnicu i samim tim stigmatizirali je kao političku opciju s kojom nije dobro ući u partnerstvo i vlast. To su činili oni, prije svega ljudi iz HDZ-a BiH, koji su na taj način opstajali u vlasti iako godinama nisu ništa uradili za poboljšanje položaja hrvatskog naroda u BiH. Svjesno su uništavali svaku konkurenciju jer su znali da jedino kao monopolisti mogu ostati na vlasti. U razgovore s ovim strankama smo ušli s prije određenim načelima i hrvatskim interesima ispod kojih ne možemo ići. Oni su prepoznali probleme Hrvata i voljni su popraviti stanje i položaj hrvatskog nacionalnog bića u BiH.

Sudjelovali ste u posljednje vrijeme na brojim razgovorima, kako ih ocjenjujete?

- Istina je da sam se u zadnje vrijeme aktivnije uključio u pregovore i strateške odluke HSP-a BiH nakon što sam jedno vrijeme bio izvan dnevne politike jer sam se posvetio privatnom biznisu i pitanjima iz djelokruga gospodarstva. Razgovori su bili jako uspješni i iz dana u dan se potvrđuje vrijednost naše odluke da samostalno idemo u razgovore s ljudima u Sarajevu, počevši od kardinala Vinka Puljića, do predsjednika stranaka, političkih dužnosnika i predstavnika međunarodnih institucija. U strankama koje su potpisnice spomenute platforme smo našli partnere i korektnim razgovorima smo uspjeli ispregovarati neke stvari što drugi nisu uspjeli ni za petnaest godina. Nametnuli smo se kao bitan čimbenik u političkom životu ove zemlje iako su nam "naši prijatelji" i Hrvati bili pripremili eutanaziju.

Mislite na HDZ BiH ili HDZ 1990. ?

- Pa ne bih ja tu sada pravio distinkciju, onaj koji je idejni tvorac te ideje da se uzmu naši glasovi i koalicijski kapacitet te preproda za osobne interese. Iako je HSP BiH prije izbora dogovorio koaliciju s HDZ-om 1990. , poslije izbora smo izdani, pa ne bih sada više o tome govorio, vrijeme će pokazati i sigurno će isplivati razlozi takvih postupaka. Ja im osobno i cijela stranka želimo puno sreće i uspjeha te poštujemo činjenicu što HDZ 1990. ima ili, bolje kazano, imao je ključ rješenja postizbornih koalicija i formiranja vlasti na gotovo svim razinama. Čujem da se Božo Ljubić uspoređuje s Krešimirom Zubakom, koji nije potpisao Daytonski sporazum, pa znamo kako je kasnije završio, nadam se da će Ljubić izvući pouku i da si neće umisliti da je on novi Zubak nakon što nije potpisao ponuđenu platformu. I dalje mislim da će imati mudrosti da sačuvaju stranku i opstanu.

Hoće li HSP BiH moći zaštiti hrvatske nacionalne interese u BiH u ovakvom političkom odnosu?

- Ne da hoće nego to je motiv našeg djelovanja i rada u politici te ako bi se ičega odrekli, toga sigurno ne bismo i nikada nismo dvojili. Politika HSP-a BiH je dokazano principijelna i zagovaramo interese hrvatskog naroda ma gdje se on nalazio. Čuli smo ovih dana kako nam se pokušava imputirati, odnosno zamijeniti teze da tobože surađujemo s Bošnjacima koji su krivi za pad Posavine, dok je prava istina da smo upravo mi najglasniji za te regije i povijesna hrvatska podneblja. Srpska politika u zadnjih sto godina je toliko napravila zla Hrvatima (uništili i istrijebili Hrvate iz istočne Hercegovine, Posavine i Republike Srpske), a danas se predstavljaju kao spasitelji i ona koja će nam dati entitet. Ne znam tko još ne vidi to politikantstvo i manipulaciju preko leđa hrvatskog naroda. Mi prepoznajemo, slikovito govoreći, tog "vuka u ovčjoj koži" jer mi imamo svog vuka - kao logo i zaštitnika stranke.

Mislite li da će Milorad Dodig i Republika Srpska prevariti Dragana Čovića ?

- Već ga je prevarila. Skupljali su političke bodove nakon što su Bošnjaci izabrali hrvatskog člana Predsjedništva BiH i navodno se suosjećali s tom nepravdom, a onda su i sami učinili isto postavljanjem Emila Vlajkija, Miloševićev kadar, ali i druga kadrovska popunjavanja hrvatskih pozicija. Kada je Lidija Topić izabrana za direktoricu Direkcije za europske integracije uz pomoć ruku hrvatskih i bošnjačkih zastupnika sutradan je mjesto prepustila Dodikovom kadru Nevenki Savić. Pa što su Hrvati dobili zauzvrat - ništa. Republika Srpska koristi naivne hrvatske političare da osigura svoj opstanak i otetu teritorijalnu cjelovitost. Ako će se nove regije ili entiteti ustrojiti na način da će se izvršiti i teritorijalna reorganizacija RS-a, mi ćemo to podržati s obje ruke, ali ako će se to vršiti samo u Federaciji BiH, to će biti povijesna izdaja. Mi pravaši se ne možemo odreći hrvatske Posavine i drugih stoljetnih hrvatskih ognjišta. To je nešto što se zbog naših djedova, ali i unučadi ne može učiniti.

Dnevni list

------------------------------------------------------

Pa, Radio 101 se i ima zašto kajati: rušili su Hrvatsku Državu od samoga početka, a poznata im je i udbaška pozadina itd...

EČ

-----Original Message-----
From: Matko
Sent: Friday, January 14, 2011 10:16 AM
To: Leo Benzon
Subject: Fw: Kako je propao radio101

ovo je vrlo zanimljivo

ovo je pokajnička izjava umiruće radio postaje

Zagrebački Radio 101, glasnogovornik br. 1 kozmopolitizma, "napretka", urbanog, antitradicionalnog, europskog itd itd

otvoreno priznaju da se u ničemu ne razlikuju od ostalih pljačkaša Hrvatske

različita je samo maska i stil

pod krinkom dobrobiti svoje zemlje, zapravo su reketarili svakoga

A glavni igrači su završili uhljebljeni u politici

ovo je primjer kako ponekad i stečaj pomogne ozdravljenju uma

http://soundcloud.com/sorazg/kako-je-propao-radio101

-------------------------------------------

POZIV NA PROSVJED

STOP PROGONU HRVATSKIH BRANITELJA

Pozivamo Vas na prosvjedni skup u subotu 15. siječnja 2011.
u 10,30 sati na Trgu Bana Jelačića

STOP progonu hrvatskih branitelja

Inicijativa - "STOP progonu hrvatskih branitelja" (SPHB) najoštrije osuđuje ponašanje predstavnika hrvatske vlasti povodom učestalog protupravnog progona hrvatskih branitelja. Nesuvisle reakcije čelnih ljudi hrvatske države povodom uhićenja hrvatskog državljanina Tihomira Purde pokazuju njihovu nedoraslost situaciji ili, što je puno gore, namjerno zamagljivanje prave prirode odmazde prema hrvatskim braniteljima. Potpuni izostanak državničke odgovornosti predsjednika države i predsjednice Vlade RH pokazuju njihovu dosljednu privrženost dvojbenim politikantskim projekcijama, umjesto da stanu u obranu svojeg državljanina, a time i u obranu hrvatskog državnog suvereniteta. Svojim oklijevanjem da osude ovaj šikanozni postupak, oni prikrivaju vlastiti doprinos tim sramnim događajima. Nepoduzimanjem mjera primjerenih državnoj zajednici koja drži do svojeg dostojanstva, oni doprinose zadanoj stigmatizaciji Hrvatskog domovinskog rata i negiraju njegov obrambeni značaj. To je nastavak politike zatiranja temeljnih vrijednosti koje je Domovinski rat iznjedrio, a u čemu hrvatski državni vrh sustavno sudjeluje. Osiono zlostavljanje tvoraca države samo je dio osmišljenog plana njihovog blaćenja i društvene diskvalifikacije. Uhićenja Veljka Marića i Tihomira Purde, logoraša srpskih koncentracijskih logora, jest neviđeni cinizam i brutalni nasrtaj na hrvatski pravni poredak. Navodna djela koja im se pripisuje počinjena su na hrvatskom državnom teritoriju za koji srbijansko pravosuđe nema nadležnosti. Ukoliko smjera potaknuti takve postupke Srbija mora koristiti međunarodno-pravna sredstva i obratiti se hrvatskoj državi.
Iako ta sredstva često ne koriste države koje su u sukobu, neshvatljivo je da ih ne koristi država s kojom smo, navodno, u prijateljskim odnosima. Znači li ovakvo presizanje Srbije u hrvatski pravni prostor konačno priznanje da se ne radi ni o kakvom građanskom ratu i da je agresiju na Hrvatsku izvršila upravo Srbija? Branitelji to smatraju samo nastavkom agresije drugim sredstvima.

Hrvatski branitelji najoštrije osuđuju sve zločine, neovisno o tome tko ih je počinio. Ali kako je moguće da hrvatska vlast mirno promatra maltretiranje svojih državljana, kojima istodobno ta ista vlast ništa ne stavlja na teret. Vlastodršcima nije jasno da ih fotelje, koje su im hrvatski branitelji priskrbili, obvezuju na zaštitu vlastitih državljana i pravne države za koju su se branitelji borili. Umjesto da zaštite branitelje oni su zaštitili i abolirali rušitelje vlastite države.

Trenutačno u hrvatskim zatvorima čami preko tri stotine hrvatskih branitelja, a hrvatski sudovi su ih do sada procesuirali preko tri tisuće. Pritom ne ćemo zaboraviti ni one koje je naše državno vodstvo izručilo strancima, temeljem jednog protuustavnog i kapitulantskog Zakona. Vrlo često se to događalo po nalozima i zahtjevima upravo onih s kojima se naši čelnici tako često srdačno druže i razmjenjuju kojekakve sumnjive i paušalne popise. Činjenica da mnogih progonjenih nema na tim popisima svjedoči o iskrenosti i vjerodostojnosti jednog ishitrenog i prinudnog "prijateljstva".

U znak prosvjeda protiv neosnovanog progona hrvatskih branitelja Inicijativa STOP progonu hrvatskih branitelja u subotu, 15. siječnja 2011. godine, u 10:30 sati, organizira prosvjedni skup na Trgu bana Jelačića pod nazivom "STOP progonu hrvatskih branitelja".

Svečana Sv. Misa za Domovinu i hrvatske branitelje povodom 15. siječnja - dana priznanja Republike Hrvatske - služit će se u crkvi Sv. Marka u subotu, 15. siječnja 2011. g. u 12:00 sati.

DOĐITE, POZOVITE I OBAVIJESTITE SVOJE PRIJATELJE I PONESITE HRVATSKE DRŽAVNE BARJAKE!

U Zagrebu, 13. siječnja 2011. g.

Za Inicijativu - "STOP progonu hrvatskih branitelja"
Boris Prebeg

Komentari

Traži

Samo registrirani korisnici mogu pisati komentare!

« Prethodna		Sljedeća »

[ Natrag ]

Davor Pavuna o moći medija u svijetu

Pravaši se nikada neće odreći hrvatske Posavine!

3.25 Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved."