OVISNO SUDSTVO

Sudbena vlast u Republici Hrvatskoj tijekom osamnaest godina hrvatske samostalnosti nije opravdala svoju ustavnu kategoriju da samostalno sudi na temelju Ustava i zakona.

Stvorena je klima u Hrvatskoj da je sudstvo   neučinkovito, a naročito zbog sve šireg vjerovanja da su mnogi suci korumpirani ili nesposobni. Ankete javnog mišljenja u Hrvatskoj pokazuju nedostatak povjerenja u pravni sustav, zbog čega se može reći da imamo sudove i pravni sustav koji loše funkcioniraju.

Iako istraživanja građana daju naslutiti njihovo nezadovoljstvo sa sudstvom, međutim sami suci nisu tako nezadovoljni svojim statusom. Sudovi su puni politički imenovanja.

U Hrvatskoj pravni sustav daje prednost imućnim tužiteljima iz razloga što isti mogu platiti za znatno ubrzanje postupka i time utječu na sam ishod postupka. Sudstvo je dio koruptivnog sustava iz razloga što imućni i korumpirani djeluju nekažnjeno. Isti su zbog toga uvjereni da će već uhodani dobro upotrebljeni mito rješavati i za bilo koji zakonski problem.

Današnje politički ovisno sudstvo olakšava korupciju na visokoj razini, te slabi reforme i zaobilazi pravne norme. Poštenu državnu administracuju biti će teško uspostaviti ako je sudstvo korumpirano. Žrtve korumpiranih službenika nemaju se kome obratiti, a drugi mogu nekažnjeno potkupljivati službenike.

Stvara se «džungla zakona», koji preko sudačke moći stvaraju poticanje za korupciju. Hrvatski sabor donosi mnoštvo zakona, koji gotovo za svakoga nemogućim čine koji su zakoni na snazi. Takva nesigurnost sudove stvara idealnim mjestima za pregovaranje, korupciju i traženje zarade. Odvjetnicima je često teško pronaći tekst odredbe ili propisa.

Na nestabilnost sudačke vlasti u RH najviše su utjecali hrvatski vladari, koji su na zakonodavni sustav gledali kao izvor osobne koristi. Raspodjelu hrvatskih bogatstava (poduzeća, banake, subvencije i dr.) dali su pod kontrolu ljudima koji su sa njima povezani obiteljskim i prijateljskim vezama.

Lojalnost prema obitelji, prijateljima i suradnicima, je iznad lojalnosti prema državi. Vladar i njegovi suradnici postali su pljačkaši države. Kao korumpirani utjecali su ne samo na veličinu vlade, već i na poreze i prioritete potrošnje.

Isti su imovinu spremali u inozemstvo ili na sigurno, što se može okarakterizirati kao neproduktivno ulaganje. Njihov politički život stalno je bio usredotočen na traženje zarade, a ne na proizvodne aktivnosti.

Na hrvatskoj političkoj sceni je koalicijska vlast, a jedan od njezinih glavnih nedostataka je što ne vjeruju da će dugo zadržati vlast, pa svoje vrijeme na vlasti umjesto na stvaranje politike koristi za nagomilavanje osobne koristi. Hrvatski problem je u tome što ima loše vodstvo.

Političari su skloni tome da odlučno govore o potrebi provođennja zakona. Takvi su apeli proizvod nemaštovitih političara, kojima nedostaje vizija ili interes da se uhvate u koštac s velikim strukturalnim nejednakostima u hrvatskoj ekonomiji, na kojima cvatu kriminal i nestabilnost.

Sudstvo je postalo  grupa marioneta u rukama političara i moćnih gospodarstvenika i poduzetnika, zbog čega je postalo krhko jer su te skupine sklone sređivanju parnica kao što su naprimjer dugovi, štete, kamate i dr.  

Godinama je sudstvo bilo nezainteresirano za sve što se događa unutar Hrvatske. Nedostatak povjerenja u sudstvo dovodilo je do potražnje za privatnim uslugama zaštite (kriminalnih skupina). Moćne, bogate i korumpirane  ljude koji su Hrvatsku preobrazili u zemlju varalica i prevaranata treba što prije izvesti pred lice pravde.

Do sada je bogatstvo kriminalaca i korumpiranih službenika bilo dovoljno da kriminalno - pravosudni sustav prilagodi svojim potrebama. Zbog toga su organizirani kriminal i korupcija cvjetali u Hrvatskoj iz razloga što je slabo povjerenje u sudstvo. Kriminalne skupine u Hrvatskoj zauzimaju veliki segment hrvatskog de facto pravnog sustava.

Hrvatsko sudstvo i dalje je neučinkovito u trajanju sudskih postupaka. To se najbolje potvrđuje što ljudi često podnose višom sudu zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. Kao razlog pretežito navode da  sudski postupak njihovih predmeta traje po nekoliko godina i dr. Nakon što viši sud  donese rješenje da se predmeti riješe u određenom roku, niži sudovi ne postupaju po uputama već predmeti i dalje stoje po tamnim sobama suda i tako u nedogled. Mnogi od tih predmeta od strane višeg suda okarakterizirani su da nisu složeni već jednostavni za rješavanje.

Čelništvo Ministarstva pravosuđa sada često u sredstvima informiranja stvara klimu da Hrvatska napreduje u podizanju učinkovitosti i skraćivanju sudskih postupaka, što je vidljivo da nije tako u praksi. Isti više služe kao «šminka» za vanjski svijet.

Državno odvjetnistvo kao samostalno i neovisno pravosudno tijelo, koje je ovlašteno i dužno postupati protiv protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela također nije opravdalo svoju ustavni kategoriju. Često su ignorirali korupciju, te su se usredotočili na manje osjetljive  teme. Sada kada su kriminale skupine uništile hrvatsko gospodarstvo i  bacili ga na koljena s vanjskim dugom preko 40 miljardi eura, državno odvjetništvo je počelo izvlačiti kaznene prijave iz «ladica».

U Hrvatskoj se treba donijeti zakon čije bi odredbe regulirale da tužitelji ne moraju dokazati određen zločin, nego samo to da su  pojedinci povezani sa skupinama koje slijede zločinački obrazac ponašanja. To ruši obrambeni zid, koji su podigli kriminalni šefovi iz razloga što njihovi podređeni  preuzimaju na sebe kaznena djela svojih pretpostavljenih, onemogućujući državnom odvjetnistvu i USKOK-a da slome većinu kriminalni skupina u Hrvatskoj. Sadašnje brojne afere potvrđuju da podređeni službenici i dužnosnici preuzimaju na sebe kaznena djela, a vođe ostaju nekažnjeni.

U hrvatskom narodu toliko je popularan pojam mafija da ga u svakodnevnom govoru upotrebljavaju. Vidljivo je da preko riječi mafija opisuju kako život osjećaju ljudi u Hrvatskoj, koji nikad ne mogu znati koji se privatni interes krije iza ovog ili onog službenog djelovanja ili propisa.

Nezavisno sudstvo i sustav gonjenja je nužan uvjet učinkovite regulacije privatiziranih poduzeća, a mogu ograničiti i moć političkih vođa. Isti moraju biti oslobođeni od korupcije i patronaže.

Današnji sudci moraju bez ijedne mrlje i straha biti transparentni i visokih moralnih nazora i biti protiv bilo kakvih kompromisa. Pošteno i poštovano sudstvo ima posebnu ulogu u odolijevanju korumpiranim vlastima i održavanju vladavine prava. Treba osigurati nezavisnost sudstva od politike.

U Zadru, studeni 2009.g.

Mr.sc. Miljenko Marić