DRUŠTVO ZA OBILJEŽAVANJE GROBIŠTA RATNIH I PORATNIH ŽRTAVA
Kolodvorska 3, 42000 Varaždin, telefon 098 9619315
N/r urednika sredstava društvenog priopćavanja medijima Osobni predmeti žrtava omogućit će lakšu identifikaciju ubijenih
Početkom
mjeseca ožujka 2009. godine radnici varaždinske Vodogradnje su kod
rekonstrukcije zaštitnog nasipa, sagrađenog početkom prošlog stoljeća
za obranu od poplava međimurskih sela kojima je za većeg vodostaja
prijetile vodenih bujica koje su se izlijevale iz rijeke Drave,
pronašli su na više mjesta ljudske kosti koje, prema
podacima Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava iz
Varaždina, pripadaju žrtvama partizansko-komunističkog terora koje su
iz smjera grada Varaždina potkraj lipnja 1945. godine u za vrijeme rata
iskopane rovove pokapali žrtve koje su ubijali u masovnim noćnim
likvidacijama.
Kako
bi se s posmrtnim ostacima postupilo na civilizacijski i u skladu s
prihvaćenim deklaracijama, Parlamentarne skupštine Vijeća Europe broj
1481, i donesenoj deklaraciji, Sabora Republike Hrvatske, petak 3. lipnja 2006 godine, o osudi zločina počinjenih za totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945-1990. godine. U kojoj se između ostalog, ističe - Hrvatski
sabor vjeruje da žrtve zločina totalitarnih komunističkih režima koje
su još žive ili njihove obitelji, zaslužuju sućut, razumijevanje i
priznanje za svoje patnje, a u točci 11 se ističe: „Zbog toga
se Hrvatski sabor pridružuje Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe u
snažnoj osudi masovnog kršenja ljudskih prava od strane totalitarnih
komunističkih režima, i istodobno izražava sućut, razumijevanje i
priznanje žrtvama tih zločina u Republici Hrvatskoj Europi i svijetu“
Pošto
u Društvu smatraju da žrtve iz grobišta u Gornjem Hrašćanu zaslužuju
barem pravo na dostojan pokop, a obitelji stradalih imaju pravo saznati
mjesto gdje su im poubijani rođaci poubijani zahtijevamo ekshumaciji i
dostojan pokop za u rov pokopane. Zahtjev
za ekshumaciju nasipa, odnosno grobišta u Hrašćanu poslan je na adresu
Vlade i Sabora Republike Hrvatske, Ministarstvu obitelji, branitelja i
međugeneracijske solidarnosti, Trg hrvatskih velikana u Zagrebu,
Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, Ministarstvu pravosuđa,
Dežmanova ulica 6 u Zagrebu, Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske u
Zagrebu, Županiojskom državnom odvjetništvu u Čakovcu te Izaslanstvu
Hrvatskog sabora pri Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, a
informacija o odaslanom zahtjevu proslijeđena je Društvu za ureditev
zamolčanih grobov iz Ljubljane, s kojim već nekoliko godina uspješno
surađuje, koje je između ostalog, podiglo spomen kapelice na grobištima
u Kočevskom rogu i nedaleko rudnika i grobišta Barbarin rov kod Laškog.
U odaslanom zahtjevu se ističe – piše Zahtjev za ekshumaciju grobišta „Sep“ u Gornjem Hrašćanu i dostojan ukop likvidiranih žrtava
Zastrašujući
prizori nedavno otvorenog grobišta Huda jama kod rudnika „Barbarin rov“
nedaleko Laškog u Sloveniji zgrozila je sav civilizacijski svijet.
Nekako
u tišini tog zastrašujućeg otkrića prošlo je iskapanje ljudskih
kostiju, do kojih se došlo u četvrtak 5. ožujka, i narednih dana, kod
rekonstrukcije zaštitnog nasipa koji je u prošlosti štitio stanovnike
Gornjeg Hrašćana, Pušćina, Trnovca i ostalih mjesta u Međimurju od
izlijevanja rijeke Drave. Naime kod odstranjivanja dijela nasipa, oko
200 metara, kod njegove rekonstrukcije i spajanja na stari dio na
četiri mjesta su se tog četvrtka iskopale ljudske kosti. Obaviještena
je policija i radovi su privremeno zaustavljeni, nešto zbog otkrića, a
dijelom i zbog kiše koja je cijelo jutro padala i ispirala tek iskopane
kosti.
Na
vijest da su se na lokaciji nasipa pronašle kosti, a znajući prema
izjavama svjedoka da su na tom mjestu u poratnim razdoblju Drugog
svjetskog rata, potkraj mjeseca lipnja vlasti iz smjera Varaždina, u
noćnim satima dovodile i ubijale ljude, lokaciju su obišli i članovi
Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava koji su
2001. godine u spomen na žrtve tu postavili 6 m visok spomen križ. Tako
su oko 12 sati grobište posjetili Stjepan Jovan, Josip Kolarić i Franjo
Talan, članovi Društva, a u obilasku lokacija iskopanih kostiju bio je
i Alfred Obranić, predsjednik središnjice Hrvatskog društva političkih
zatvorenika iz Zagreba i voditelj gradilišta Josip Domitar. O
pronalasku smo izvijestili medije, a Josip Kolarić, predsjednik
podružnice Društva za Međimursku županiju, kao najbliži stratištu
preuzeo je obvezu češćeg obilaska „nalazišta“ i izvješćivanja ostalog
članstva o eventualno novom otkriću i situaciji na nasipu i gradilištu.
U
petak. 6. ožujka radovi se nastavljaju, a u nedjelju romska djeca iz
naselja Parag, koji je u sastavu naselja Trnovec, pronalaze ljudske
kosti u zemlji koja je dovezena s nasipa. Stariji Romi o nalazu su
obavijestili policiju koja je pronađene kosti odvela na patologiju
Županjske bolnice u Čakovcu. U ponedjeljak ujutro, 9. ožujka radovi su
nastavljeni. Grobište obilazi Josip Kolarić i primjećuje iskopane
ljudske kosti koje su se nalazile u iskopanom jarku, sa sjeverne strane
nasipa, na koji su kamioni izvođača radova već bili spremni istovariti
dopremljeni šljunak. Kolarić je alarmirao policiju i Županijsko državno
odvjetništvo i zatražio da se pronađene kosti ne zatrpavaju i traži da
se radovi obustave.
Nakon
toga na grobište „gradilište“, dolazi policija i osoba iz pogrebne
službe koja je kosti pokupila i odvezla. Radovi se nastavljaju, ali se
ponovo pronalaze kosti te Kolarić, ponovno zove policiju i Županijsko
državno odvjetništvo te se konačno, nakon pet dana zaustavljaju radovi,
obilježava se lokacija koju čuva policija.
Kako
su uz pronađene kosti nađeni i razni predmeti, žlice, češalj, prsten,
kao i ostaci cipele za očekivati je da bi neki od predmeta mogli
prepoznati i članovi obitelji i tako pomoći u identifikaciji. Zbog
toga tražimo od Vlade i Sabora, i svih mjerodavnih institucija da se
lokacija grobišta „Sep“ u Gornjem Hrašćanu istraži i žrtve ekshumiraju
i dostojno pokopaju.
Zahvaljujemo na razumijevanju!
Molimo da nas izvijestite o učinjenom.
U Varaždinu 12. ožujka 2009. godine
Za Društvo za obilježavanje grobišta
Franjo Talan, predsjednik Društva
Views: 33
|