Hrvatski Radio

Vi slusate Glas Hrvatske program Hrvatskog radija, koji se emitira diljem svijeta i Lijepe Nase 24 sata na dan na kratkom i srednjem valu,internetu i satelitu,
         M o s t o v i

    D o m o v i n a 

I s e l j e n i s t vo

Postovani slusatelji,
Danasnju emisiju smo posvetili nedavno odrzanom skupu u Porecu u organizaciji
Hrvatskog Svjetskog Sabora, na  kojem su sudjelovali domovinski i izvan-domovinski Hrvati sa americkog, australskog i najstarijeg kontinenta na svijetu. Prve, konkretne ideje rezultirale su programom  PROMJENAMA DO PRAVEDNIJE HRVATSKE, kojim se nasi Hrvati izvan Domovine zele ukljuciti u aktualne izbore za predsjednika Republike Hrvatske 2010.Cuti cemo danas u emisiji njihova razmisljanja. Moj gost u MOSTOVIMA je predsjednik Hrvatskog Svjetskog Sabora prof. Niko Soljak, koji ovom prigodom poziva sve Hrvate u svijetu da se ukljuce u izbor covjeka koji ce povezati Iseljenu i Domovinsku Hrvatsku po uzoru na Irsku i Izrael, da stvore  uvjete za povratak Hrvata koji danas zive diljem svijeta i zajednickim snagama stvore  temelje za modernu i demokratsku Hrvatsku, te je pripremiti za ulazak u drustvo naprednih zemalja Europe. Vrlo jednostavno receno, stvoriti drzavu koja ce sluziti na cast svakom Hrvatu ma gdje on bio.
Njegovim se razmisljanjem pridruzuje i predsjednik Hrvatskog Svjetskog Sabora Kanade i koordinator za sjeverno americki kontinent gosp.ing. Ivo Jolic.
Iznijeti cemo konkretne probleme s kojima se nasi iseljenici susrecu povratkom u Domovinu, od administracije koja ih najvise zabrinjava do prepreka pri ukljucivanju u gospodarski i politicki zivot svoje Domovine.Nismo zaobisli ni konstruktivna rjesenja po tom pitanju ,ali ni zanimljivu pricu gospodina  Jolica, covjeka koji je prije 40 godina napustio Domovinu i iselio se  u Kanadu.
Svih  40 godina pomagao ju je duhovno i materijalno, a ucinio bi i vise kada bi mu Hrvatska spremnije pruzila ruku, a znamo sto u civiliziranom svijetu znaci rukovanje. Dok je u politickom svijetu pozeljno skinuti masku, u kulturnom upravo obrnuto vrijeme je karnevala. Sanja Ivkovic salje nam razglednicu iz Rijeke.

Dobro dosli u Mostove zele Vam  Luka Pavelic, Sinisa Ciga, ja sam Ivana Perkovac.

P. Postovani slusatelji direktno iz Poreca na telefonskoj liniji  je prof. Niko Soljak predsjednik Hrvatskog Svjetskog Sabora, jedinstvene organizacije koja povezuje
Domovinu i Iseljenu Hrvatsku diljem svijeta.  Povod naseg razgovora je nedavno odrzanog skupa  u Porecu, tocnije 17. i 18. Sijecnja odrzan je skup Hrvata iz Hrvatske i iz svijeta. Tu su bili i nasi Hrvati sa americkog  ,australskog kontinenta te europskih zemalja. Profesore Soljak bilo bi dobro za sam pocetak da nam kazete koji je bio povod Vaseg susreta?

O.Povod naseg susreta je bio da probamo vidjeti pitanje realizacije programa izbora  predsjednika Republike Hrvatske 2010.g., da vidimo sto to Hrvati iz Hrvatske sa Hrvatima u svijetu mogu napraviti i pomoci, da izaberemo covjeka koji ce istinski zastupati Hrvatsku i hrvatske interese kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu.

P.Mozete li nam reci kakva su razmisljanja izvan domovinskih Hrvata, dakle nasih ljudi koji zive u svijetu. Kakvog bi oni htjeli predsjednika?

O. Pa vidite, njihova razmisljanja se ne razlikuju od misljenja ljudi u Hrvatskoj. Oni bi htjeli predsjednika drzave koji ce stititi nacionalne interese Hrvata u Hrvatskoj i u svijetu. Interesi  drzave Hrvatske u  kojeg ce Narod imati povjerenja, kojeg ce prihvatiti kao  svog istinskog predstavnika  i da se bori za Hrvatsku i boljitak hrvatske drzave i njezinu samostalnost, neovisnost i prosperitet zivota i rada u Hrvatskoj svih ljudi, a ujedno koji ce prihvatiti Hrvate izvan Hrvatske kao sastavni dio Hrvatskog naroda da to bude kao jedna jedinstvena cjelina, jer to u stvari jeste jedan duh, jedan Narod, jedne zelje, jedne misli da se u Hrvatskoj drzavi dobro zivi, i da im Hrvatska bude na ponos gdje god oni bili.

P. Vi ste intenzivno i  u kontaktu sa nasim Hrvatima izvan Domovine, da li Hrvatska cini dovoljno da  stvori  jedno plodno tlo za povratak nasih ljudi, i mozda i  ovako nesto konstruktivno ,sto bi Hrvatska trebala ciniti.?

O. Sto Hrvatska danas cini i kakav je odnos, nazalost ne mozemo se pohvaliti, jer nakon onog entuzijazma dobivanja  svoje drzave i svega, Hrvati izvan Domovine su na neki nacin otudjeni, te je nastao cak veci jaz izmedju Domovine i  Iseljenistva nego sto je bio prije Domovinskog rata. Nazalost to je veoma tesko, prakticno to ljudi tesko prihvacaju, jer se smatraju odbacenim od svoje vlastite  drzave za kojom su toliko  ceznuli i za koju su ginuli i za koju su dali sve sto su mogli dati. U stvari postavlja se pitanje da li bi mogli ostvariti slobodnu Hrvatsku bez njih i  bi li danas Hrvatsku imali i kolika bi Hrvatska bila? Sto bi Hrvatska trebala uciniti? Prvo da aktualna Vlast Hrvatske  zajedno sa Predsjednikom države  prihvati da su oni sastavni dio Hrvatskog Naroda, i da zajednicki po uzoru na Zidove  traze  nacin kako  da nasu mladu drzavu osposobimo za zivot, gdje ce moral i moralne norme biti osnovne i temeljne  vrijednosti covjeka.

P. Kada kazete da postoji jaz  izmedju Hrvata  u Domovini i onih  izvan Domovine, sto o tom konkretno mislite, u kojim su oni segmentima zivota u Hrvatskoj razocarani? Sto bi htjeli da se popravi?

O.Vidite oni su razocarani na vise nacina . Kao prvo mi u Hrvatskoj od dobivanja svoje drzave nismo otvorili vrata Hrvatima iz svijeta da se vrate, da investiraju u Hrvatsku, da se vrate na ognjista i da ih se prihvati. Mi smo im prakticno ta vrata debelo zatvorili.

Covjek povratnik treba da to osjeti, da je on dobro dosao od prelaska granice, tamo od granicnog prvog covjeka sa kojim se susrece, pa do institucija sustava da mu sluze i daju uslugu. Nazalost nasa je Birokracija  toliko toga otudjila,  da danas gro ljudi koji su sa postenim namjerama dosli u Hrvatsku, donijeli novac, htjeli ulagati, za par godina sve su to izgubili i vratili su se nazad, jer prakticno nisu bili primljeni, nisu bili upuceni kako treba ,tj. nije im se pruzila prilika kao sto se to pruza  drugima koji nisu Hrvati. Hrvati su jako osjetljivi na povratak u svoju Domovinu. Kada oni trebaju bilo sto placati mimo institucija, mimo legalnih sredstava placanja (korupcija), tu su oni izgubili bitku u odnosu na druge investitore i investicije koje dolaze u Hrvatsku. To treba otvoreno reci i mi taj odnos moramo mijenjati , ja se nadam da smo na putu da se taj odnos promijeni, a posebno izborom predsjednika koji ce to shvatiti i prihvatiti, taj  odnos ce se  ubrzati u korist povratku Hrvata iz cijelog svijeta.

P.Mozete li nam mozda navesti nase Iseljenike koji su prisustvovali ovom sastanku u Porecu ?
O. Prvo gro ljudi je prisustvovalo duhom i pripremom  tog sastanka, gdje su dali materijali prije, jer je taj sastanak pripreman nekoliko mjeseci, a fizicka prisutnost je tu manje bitna. Nismo ocekivali  da njih vise prisustvuje  zbog daljine i troskova, no ja mogu navest imena.

P. Mozda ovako da nam kazete iz kojih zemalja , da malo priblizimo nasim slusateljima sliku tog susreta i koje zemlje su tu aktivne?

O. Nema zemlje u svijetu koja tu nije ukljucena. Ovdje je bio  iz Australije Gosp.Branko Cubelic, iz Kanade predsjednik Hrvatskog Svjetskog Sabora za Kanadu i koordinator za Ameriku ing. Ivo Jolic, iz Svicarske je bio prisutan Gosp.Drazen Kozic, koji vodi nas portal u Svicarskoj. Ujedno koji je se javio, a nije bio prisutan je Dr. Davor Pavuna, koji je poslao video pozdrav cijelom skupu i stavio se na raspolaganje.
Medjutim neke druge nisam nabrajao kao gosp. Ranogajac iz SAD i neki drugi, da ih ne nabrajam jer bi mozda nekome ucinio nepravdu, ako ga ne spomenem.
Medjutim svi su prihvatili taj program, i zahvaljujem svima koji su do sada prihvatili  taj program i program je krenuo,te mislim da cemo  taj program uspjesno  realizirati.

P. Voljela bih se jos osvrnuti na jedan skup koji je odrzan u Zagrebu u mjesecu svibnju prosle godine,  kada ste dali jedan prijedlog upucen Saboru RH, a to je bilo ako se ne varam 2006.god. Radi se o prijedlogu kojim bi se cijela Hrvatska proglasila Ekoloski zasticenim podrucjem, a time osigurati uvjete za realizaciju jednog programa koji ja smatram vrlo zanimljivim. Voljela bi da nam to malo razjasnite?

O. Pa vidite Hrvatska  s obzirom na geografski polozaj i prirodne ljepote, koje nema niti jedna zemlja Europe, na polozaju gdje se nalazi ima sve uvjete da bude proglasena ekoloskim zasticenim poedrucjem, gdje je taj program u interesu i cijele Europe. Prakticno Hrvatsku treba pretvoriti  u jedan vid  zdravstvenog turizma, gdje bi ljudi iz cijele Europe i iz svijeta mogli uzivati blagodati i ljepote koje Hrvatska pruza, a to cemo moci jedino ako sacuvamo te prirodne resurse i ukoliko te investicije vode u tom i pravcu i ukoloko mi sami smo svjesni  koliko bogatstvo i koliku vrijednost samoj drzavi Hrvatskoj i svom Narodu mogu pruziti prirodne ljepote, koje nazalost moram napomenuti se devastiraju, uvode se tehnologije koje danas sutra ce zatvoriti vrata turizmu, a posebno zdravstvenom turizmu.

P. Smatrate li da je upravo turizam taj sektor kroz koji bi se trebali spajati sa nasim izvandomovinskim Hrvatima i svijetom uopce?

O. Nasa osnovna koncepcija razvoja Hrvatske kao drzave i drustva se mora bazirati na cistoj zdravoj ekoloskoj proizvodnji, sto znaci da  damo akcent  na zdravstveni turizam, odnosno da bi zdravstveni turizam bio drugi dio turizma poljoprivreda i sport, sto bi veoma bitno utjecalo , potom da  radimo na tome da se  brodogradnja preorijentira na sportske brodove i da Jadran bude prakticno zivio od sporta i turizma, cijelu godinu. Za to imamo uvjete i  mislim da je krajnje vrijeme da se okrenemo buducnosti, jer za to imamo sve uvjete. Cak mozemo sa naglaskom reci da niti jedna drzava na svijetu ne postoji, koja ima uvjete koje mi u Hrvatskoj imamo.

P. Svi ce se sloziti sa Vama; evo da zakljucim program Hrvatskog Svijetskog Sabora, to je jedan Hrvatski nacionalni program u kojeg su ukljuceni ljudi dobre volje, pripadnici Hrvatskog Naroda u Hrvatskoj i u svijetu. Gospodine Soljak Vi imate oko tridesetak nacionalnih timova po djelatnostima; koji je najvazniji sa zadacom Hrvatskog Svjetskog Sabora?

O. Sa danasnjeg gledista to je informiranje.Tako smo lose  informirani u Hrvatskoj i u svijetu . Cak su Hrvati izvan Domovine bolje informirani nego Hrvatski narod u Hrvatskoj i mislim da tu treba puno uloziti truda, edukacije i informacija, jer bez toga nemamo sanse da bi  promijenili funkcioniranje drzave Hrvatske, kako politicki tako i gospodarski. Mislim da tu treba puno raditi.Mi smo izdavali list „ KORJENI“ ,koji nazalost zbog financijske situacije nije nastavio izlaziti, ali ja se nadam da cemo nastaviti u ovoj godini i da cemo izdati nekoliko brojeva , tako da krenemo sa tim informacijama. Jedino sto sada imamo od informacija je portal, a nasi listovi (novine) u Hrvatskoj su prakticno tu obavezu i zaboravili.

P. Nadamo se da bas i nije tako i da ce nasi mediji nastojati sto autenticnije prenositi dogadjanja vezana uz ovu temu o kojoj mi danas govorimo ,jer ovo je  vrlo vazna tema kako za Hrvatsku , tako i za nase Hrvate izvan Domovine. Gospodine Soljak za kraj,  zanima me koliko su mladi zainteresirani za ukljucenje u Hrvatski Svjetski Sabor u timove  i koliki je broj clanova mladih? I to je jedan lijep povod  da pozovemo mlade  da se ukljuce ?

O. Vidite mladi ljudi su sposobniji i aktivniji, bolji od nas starijih. Ja se smatram starijim, jer imam dosta godina. Mladi  ljudi su inventivni i direktni u  kontaktima. Mi smo do sada imali nekoliko skupova mladih, tri sabora mladih,  oni su to jako dobro prihvatili, medjutim mladima treba pomoc. Stariji moraju mladima dati podrsku. Nazalost danas u Hrvatskoj o mladima se ne vodi racuna kako bi se trebalo voditi. Mladi su prepusteni sami sebi i medju njima vlada apatija kao i medju drugima u svim dijelovima nasega drustva. Oni prakticno nemaju nade za bolje sutra. Mladima treba pruziti sve mogucnosti, od organizacije do njihovih konkretnih programa.
Putem Hrvatskog Svjetskog Sabora mladi su dobro ukjuceni u svim gradovima i opcinama u Hrvatskoj.  Imali smo prije vise od  mjesec dana u Porecu skup mladih
iz cijele Hrvatske. To je  tolika snaga, tolika  sposobnost da jednostavno mi stariji koji smo prisustvovali tom skupu, smo se divili, kako mlade osobe od 20 do 25 godina razmisljaju ,kako imaju informacije i kako bi htjeli nesto napraviti. Medjutim mladima treba otvoriti prostor i njih treba pomoci da im se da nada da u Hrvatskoj mogu osigurati egzistenciju i da ne trebaju razmisljati o odlasku vani.

Nazalost puno ih razmislja cim zavrsi studije kako ce napustiti Hrvatsku i kako ce ici vani u druge drzave svijeta raditi.To je ogroman gubitak za Hrvatsku, jer mladost nam odlazi, a sa mladosti odlazi i nasa buducnost.

P. Ovom cemo  lijepom recenicom zavrsiti nas razgovor.Postovani slusatelji  bio je ovo predsjednik Hrvatskog Svjetskog Sabora prof.Niko Soljak. Gospodin Soljak upucuje pozdrav svim slusateljima u domovini i u svijetu.
 

G L A Z B A

Novinarka .
Predsjednik Hrvatskog Svjetskog Sabora za Kanadu i koordinator  za Sjeverno-americki kontinent  Ing. Ivo Jolic, jedan je od sudionika skupa Hrvatskog Svjetskog Sabora n Porecu. Razgovarali smo o  aktualnim predsjednickim i  lokalnim izborima ,o odnosu Republike Hrvatske sa EU, privatizaciji, financijskoj krizi u svijetu, sto ga je nagnalo na odlazak iz Domovine, te na koje nacine je promicao Hrvatsku u svijetu ,o Hrvatima u Torontu i otvorenoj knjiznici i citaonici u Mississaugi, u kojoj se Kanadski Hrvati mogu upoznati sa Hrvatskom knjizevnoscu, a mladi sa Hrvatskim jezikom.

O.Jolic……
Ja sam prisustvovao tom sastanku u Porecu i smatram da je to jako pozitivan potez, jer se Hrvatski Svjetski Sabor bavi i iseljenistvom i tim  materijalom i pitanjima, jer Hrvatsko iseljenistvo je na neki nacin poslije rata odgurnuto, odmaknuto, a neznam iz kojeg razloga. Ja mislim da je iseljenistvo imalo velike primjedbe na nacin kako se upravlja imovinom u kojoj  smo mi financijski ucevstvovali i ulagali, ustvari poduprli gotovinom u toku rata, ili poslije rata. Hrvatski Svjetski Sabor zeli sada da ozivi odnos izmedju Hrvatskog  Iseljenistva i Domovinske Hrvatske, jer  na neki nacin to je i zadnjem covjeku jasno, da  sve drzave svijeta koje su imale jako iseljenistvo su iskoristile odnos izmedju Iseljenistva i Domovine, kao na primjer Irska, Izrael i tako dalje, pa ne vidim razloga zasto Hrvatsko iseljenistvo nije moglo imati vise i veceg utjecaja na razvoj i kod pretvorbe? Sto i zbog cega danas  stoji na putu poboljsanja stanja u Hrvatskoj, podizanja standarda zivota, uprave, postenja itd.? Mi smo u Iseljenistvu razocarani kako se upravlja Hrvatskom i kakvo je duhovno stanje. Eto to je to sto nas smeta, zato i ovaj skup koji je imao za cilj da kazemo, sada kada dolaze izbori za predsjednika, dolaze lokalni izbori za lokalnu upravu u gradovima i selima, da trazimo od Hrvata kao glasaca da shvate da se treba glasovati za onoga koji je posten, dobar covjek, dokazani aktivista itd. Moze osoba biti poljoprivrednik (seljak) ili inzenjer, ali je li on vrijedi kao covjek? Ima li on duhovnu snagu? Ima li on ili ona u sebi postenje? Je li se ogrijesio  o pretvorbu? Je li se ogrijesio o razne  negativne tendencije koje ovdje postoje, kao korupcija i sto drugo. Dakle nemojmo dozvoliti  onima koji su prljavi do vrata da nas opet vode, nego vadimo na celo one ljude koji garantiraju svojim zivotom, svojom obitelji i poslovnoscu da znaju koliko je sati i da znaju sto i kako su uspjeli, kako su radili.

To ce biti motiv za druge Hrvate kako trebamo raditi i kako drugacije da vladamo.
Ja sam momentalno ovdje u Lipiku, pa vidim da je ovo jedno mjesto koje je puno zlata, i Hrvatska drzava do sada nije nista ucinila da se iskoriste prirodna bogatstva koja ovdje postoje. Ovo bi bilo samo o mjestu gdje sam sada. Hrvatski Svjetski Sabor je u Porecu konstatirao vrlo precizno kakvog predsjednika 2010.g. zelimo i sto trazimo od kandidata za predsjednicke izbore 2010. Ja smatram da mi ne mozemo samo tako da nam netko dodje za predsjednika samo zato sto ga je netko financirao ili nametnuo, netko ovo, netko ono, ili da ga neka stranka “izbacila van” , a covjek nepoznat, koji se ne razumije u politiku, niti u ekonomiju. Ako cemo mi to tako raditi, onda cak idem i dalje i pitam: zar smo mi  tako jadni da od 1102. godine mi 900 godina  ne znamo upravljati sami sa sobom!? Ocito da nesto nije u redu. Preciznost naseg odnosa sa EU je vazana. Da smo mi tako dobro mislili jos od Pacte Convente ne bi se nama na glavu svatko popeo, a sto mi ocekujemo od EU? Zasto Narod ne zna istinu, zasto ta EU  hoce da nam unisti  pretpostavimo brodogradnju, ZERP ? Zasto su mnoge stvari ucinjene u privatizaciji bile hitne? Danas u Kanadi  jos postoje drzavne  institucije koje vladaju drzavnim firmama. Do nedavno je bila  naftna industrija drzavna i sada je djelomicno, zatim poste, telekom itd.To znaci energenti u drzavnom vlasnistvu i to jos uvijek postoji u svijetu. Sadasnja financijska kriza u svijetu je takova da su SAD  usle u bankarski  privatni sustav da bi ih mogli kontrolirati, jer proces u bankama  ni same banke nisu znale sto se dogodilo, doslo je do krize manadzmenta, do krize teorije upravljanja i zivljenja u drustvu. Evo to mi smatramo da mozemo nesto uraditi, da mozemo nesto pomoci

I zelimo ucestvovati u unapredjenju Hrvatske.

P. Vasa su Vam iskustva bila vrlo bitna ?

O. Kako   sam ja 40 godina vani, ne vidim razloga zasto ja ne bi  mogao uciniti nesto, kada sam to mogao uciniti  tamo. Dosao sam na teren ( zemlju), jezika nisam znao, za 4-5 mjeseci sam naucio engleski, do tada sam govorio njemacki i ruski i neznam sto sve nije trebalo. Ja sam svoju obitelj  podigao na nivo da je moja obitelj sa cetvero fakultetski obrazovanih osoba i svi lijepo zive i rade, a nije  nista doslo lagano. Bilo je teskih dana.

 Bilo je dana kada se razmisljalo kako platiti radnike, a ne kako cu ja kupiti Mercedes ili nesto slicno. Vazniji su prioriteti.

P. Vjerujem da je bilo tesko.Vi ste prije 40 godina izvan Domovine .Mozete li nam reci zasto ste otisli ?

O. Pa cujte, ja sam i onda bio aktivan tu u Zagrebu i dalje u Hrvatskoj na teritoriji gdje sam radio od Vinkovaca do Zagreba. Kad god sam trebao da dodjem na nekakav visi polozaj ,bilo za direktora ili nesto drugo sto bi meni doslo u prilog kao bolja placa, bolji drustveni polozaj , ja to nisam mogao dobiti, jer moj otac  nije bio u partizanima, nije bio za onu vrstu politike, nego je bio za nacionalnu Hrvatsku politiku, a mi smo svi  nacionalisti , ljudi koji zelimo Hrvatsku proglaseni neprijateljima drustva , a to drustvo je bilo prosovjetsko, pro strano, strana ideologija, koja sto ja znam ni u kom slucaju nije nudila nista. Proklamacija o slobodi gradjana i slobodi drustva, proklamacija o

ravnopravnosti, proklamacija o buducoj sreci i boljem zivotu. Sve tri proklamacije  komunisticke partije izigrane su, i to dok nisu oni sami dozivjeli taj krah svog vlastitog morala, nisu nista ucinili da se rastavi taj sustav. Sada vidimo s kime smo bili u dzungli.
Slovenci nam danas zabranjuju da mi idemo u EU! U ime cega? Oni su u povijesti  imali samo jednu biskupiju, nikada nisu imali drzavu!!!! Ako gledamo sto su nasi  susjedi Srbi radili i kako je ova revolucija, odnosno kako je ovaj ustanak nastao, mislim da je sve jasno. Nitko ne treba ici u Vukovar, mozete vidjeti u Lipiku, ili idite gdje hocete pa cete vidjeti kako izgleda nasa zamlja. Kada putujete vidite da je Hrvatska razorena, srusena i onda: kako se trosi i ulaze Hrvatski novac? Kako se trosi Hrvatski budzet? Na kojem nivou je nasa administracija? Molim Vas izgradili su Perkinsovu piramidu, da svaki nekakav mali cinovnicic ima jos tri cinovnicica ispod sebe. Pa ne mozemo mi to financirati! Hrvatsko pucanstvo postaje starije, znaci trebati ce nam vece penzije (vise novca), a Hrvatska radna snaga bjezi van. Nemamo mi proizvodnih radnika, niti imamo proizvodnih kapaciteta. Nezaposlen nam je veliki segment pucanstva od 20 do 35 godina starosti. Molim Vas tko ce proizvest dobra na  koja ce drzava ubrati porez, kako cemo platiti penzije, vojsku, zdravstvo. Kako cemo drzati administraciju? A ne  moze  to tako, i jos posudili smo novce i investirali tamo gdje nije mjesto da bi se brzo vratili i da se brzo oplode (donesu profit).
Tu ima toliko krivih koraka ja ne znam, kao da mi idemo na olimpijadu (u trcanju) svezanih nogu.

Eto to vam je sto se radi u Hrvatskoj.

P. Hocete li mi reci cime se Vi bavite u Kanadi?

O, Ja sam imao oko 33 godine svoj vlastiti biznis, radio sam u pocetku za strane kompanije, gdje sam  puno toga naucio, gdje sam mnogo toga morao promijeniti od onog odgoja koji smo mi ovdje imali. Naucite vi brzo prava i duznosti kako se vladati na ulici , a tako isto i u poduzecu-kompaniji. Naime veca produktivnost koju ste Vi ostvarili u firmama Vama donosi vece novce.  Ja sam otisao odavle  gdje sam imao placu oko  200.000 dinara mjesecno. Ja sam po dolasku tamo nedjeljno poceo  sa placom od 150.000 dinara i kada to pretvorimo tada, dolare u dinare. Tako sam dosao nakon 3 godine da sam ja pretvoreno u dinare imao 2 milijuna dinara mjesecno. Naravno ja sam za to radio 10 do 12 sati na dan. Izvrsio sam reformu te tvornice, pa sam povecao produktivnost za 300 %, izvrsio sam reorganizaciju, mnogo toga sam uradio ,nisam imao slobodnog vremena, ja sam imao samo radno vrijeme. Nosio sam kuci poslovne elemente (nacrte), koji su me smetali, da bi to razradio u miru i da bi prelozio gazdi da nesto promijenimo itd. Nigdje na svijetu ne ide lagano, ali molim Vas za produkt koji Vi date onome tko je gazda, i tko je vlasnik te kompanije, vi ce te biti podignuti na visi nivo i vi  cete biti placeni, i dapace bolje priznati, pa i ljudski odnos sto oni kazu „human relation“. Ne mozete Vi radnike ponizavati, ne mozete Vi radnike  ne placati.Radnik radi, on je dao svoje, vi ga morate platiti, a ako vi nemate placu za sebe to je Vas problem to nije radnicki problem.

Ja cujem ovdje negativnosti, a i u novinama pise radnici nisu primili placu za 3 mjeseca itd. Na koncu pored svega sto sam radio, uvijek sam radio na osnivanju sportskih drustava kao „ Croatia Toronto“. Ja sam 20 godina bio tajnik „Croatie“. Mi smo okupljali mlade ljude, osnivali djecje klubove, i da znate bili su ljudi u strahu od te Jugoslavije. Govorilo se UDBA sve zna.UDBA nista ne zna, izdaja je sve bila, znaci stvaranje fame o toj drzavnoj  sluzbi. Mi smo mlade ljude metnuli u nogomet, osnivali smo djecje skole, pa kada je on dobio mali dres na kojem je bio mali Hrvatski grb, no doduse  egzaktno kao ovaj sad, ali je bio mali Hrvatski grb sa bijelim pocetnim poljem itd. Onda su roditelji prihvatili da to dijete igra, da ne vodi politiku. Osnivali smo takodjer folklorna drustva. Mi imamo danas u Torontu 6 ili 7 nogometnih klubova: Croatia, Zagreb, Karlovac, Dalmacija, Livno i td., a takodjer imamo 3 ili 4 folklorna drustva gdje su nasa djeca plesala i ucila Hrvatski jezik. Mi danas imamo Hrvatski jezik na fakultetu, koji se priznaje kao i svaki drugi predmet. Dobijete za to kredit. Imamo Hrvatski jezik u srednjim skolama, i imamo djecje skole za Hrvatski jezik. Upravo sada mi u Hrvatsko-Kanadskoj knjiznici pocinjemo rad u  vrticu za djecu od 2 do 6 godina, gdje ce djeca uciti jezik i Hrvatske pjesmice, i bas sam u Zagrebu uzeo nesto od  djecje literature, i onda cemo naruciti literature preko izdavaca da svako dijete moze nauciti pjesmice govoriti. Znate pritisak strane sredine je velik, gdje ona zna preko TV, preko svega  sto mu se servira da zna engleski vrlo brzo, ali medjutim Hrvatski roditelji rade, roditelji su prepustili djecu skoli.  Skola odgaja svoje gradjane ,i tako tamo nema ni Srba niti Hrvata,  kao djeca tamo postoje samo Kanadjani, a sto je nase podrijetlo to je druga stvar , to Kanadu ne  interesira i ne smeta. Kanada se ne bori sa nama odraslima, jer nas ne mogu promijeniti, ali djeca su njihova.

Tako mi moramo usaditi jezik, koji nece nikada biti perfektan, ali ce djeca imati smisao za jezik i govoriti ce ga. Mi imamo u Torontu na tisuce skolovanih ljudi i sve Hrvata, a u Kanadi ima oko 300.000 Hrvata, u Torontu i okolici je oko 50.000 Hrvata, a od Toronta do Windsora (400km)ima mozda do 80.000 Hrvata. Na sve strane smo i  imamo svoje biznise, sve svoje, jedino tamo ne mozemo imati drzavu, a to nam ne pada na pamet, a ne pada nikome drugome.

P. Da se nesto zadrzimo i o djeci. 2000. godine osnovana je Hrvatsko-Kanadska knjiznica.?

O. Tocno je, i ja sam jedan od prvih clanova te knjiznice.

P. Kako ta knjiznica danas stoji?

O. Znate sto, najprije smo objavili da osnivamo knjiznicu i zamolili smo klub Croatia Toronto da nam ustupi zidove u jednoj sobi da metnemo police .Zatim smo zamolili ljude koji nam zele pokloniti svoje knjige. Tako su stariji ljudi dali svaki po 5 ili 10 ili 50 knjiga. Ljudi su nam davali te knjige jer ne znaju sto ce sa njima, jer im je 70 ili 80 godina,i tako smo sakupili oko 2000 knjiga, i to u glavnom domace literature koja je donesena iz Hrvatske prilikom iseljavanja, i emigrantska literature koja je pisana po cijelom svijetu, ali je i prodavana po cijelom svijetu. Zatim, u gradu Mississauga, koji danas ima izmedju 700-800 tisuca stanovnika,   postoji Public library. To je dakle narodna knjiznica koja je imala vise od 1500 hrvatskih knjiga, a kako su posudjivanja bila  malena, mozda svega  stotinu ljudi je posudilo knjigu ili dvije, oni su odlucili da iz knjiznice izvade vecinu hrvatskih knjiga, jer su zauzimale prostor, a ne koriste ih gradjeni (Hrvati) Mississauge, kojih ima u samom gradu preko 20 tisuca. Mi smo preuzeli knjige iz njihovog skladista, nekih 1500 knjiga,i tako smo dosli na 5ooo knjiga u nasoj knjiznici. U istoj zgradi gdje je i klub Croatia  iznajmili prostor od 160 m2, a to je objekt ciji vlasnici su Hrvati, nas 120, koji smo dali svaki  izvjestan iznos dolara, ali nitko nije mogao dati vise od 5ooo dolara, da nam ne bi nitko postao gazda, nego to je bas narodna imovina. U tim objektima imamo 3 stana, klupske prostorije i knjiznicu. Nabavili smo police i otvorili modernu knjiznicu, koja danas broji oko 10.000 knjiga.

P. Cestitam, to je zapravo veliki uspjeh, koliko su uopce mladi zainteresirani za hrvatski jeziki i  za nasu hrvatsku knjiznicu?

O. Mladi koji su iz onih obitelji koje su roditelji naucili Hrvatski, ti mladi dolaze u knjiznicu, bilo da studiraju, te im treba nasa literarura ili uzimaju za citanje.
Mi u knjiznici drzimo sve knjige koje  su pisane i  na engleskom jeziku, a govore o hrvatskoj povijesnoj problematici i kulturi. Tako da mi imamo godisnju posudbu oko 1500 knjiga. Sada Vi uzmite,  prije se posudjivalo 100 knjiga, a sada 1500 knjiga.
Kako knjiznica ima slobodan prostor oko 100 m2, a dobili smo iz kanadske skole besplatno stolice, koje oni mijenjaju za novije, tako se odrzavaju predavanja kao na primjer Hrvatski konzulat je drzao predavanje o povratku i propisima carine, socijalnog osiguranja, povratku imovine itd. Zatim mi prikazujemo Hrvatske filmove, drze se razna predavanja iz medicine itd. Mi imamo raznih strucnjaka, tako ljudi dolaze ,interesiraju se za razne informacije. Na taj nacin knjiznica nastoji da popuni ono sto nam fali iz Domovine. Medjutim, nas je problem  u odrzavanju knjiznice, koja nas kosta izmedju 40-50 tisuca dolara godisnje. To nam sve daju poslovni ljudi i cesto obicni gradjani, koji koriste knjiznicu, ti darovi su 100 ili 200 pa do 500 dolara, i tako pokrivamo  troskove. Evo vec 8 godina. Zapravo moram napomenuti da smo pisali molbu Ministarstvu prosvjete i kulture u Zagrebu i  zamolili da nam pomognu. Oni su nas uputili na Maticu Iseljenika Hrvatske .Bio sam na sastanku  sa ravnateljicom Matice gospodjom Danirom Bilic i obecala mi je prosle godine u devetom mjesecu  da ce nam dati jednokratnu pomoc od tisucu do tisucu i pet stotina eura, medjutim prilikom ove posjete prije nekoliko dana mi je saopceno da zbog krize od pomoci nema nista.
Jeste da je to nasa briga i mi cemo prebroditi, ali ne vidim nigdje interesa za hrvatskog iseljenika, odnosno za hrvatskog emigranta, niti u politici, niti u privredi, jednostavno nigdje.
Mnogi su ljudi dolazili iz iseljenistva. Ja Vam tvrdim da je iz Toronta dolazilo oko 20 ljudi koji su htjeli investirati u Hrvatskoj od 5 do 100 milijuna dolara, ali nista nije bilo od toga. Tu je takva problematika (administrativna i korupcijska) da Vas posalju da hodate oko svijeta prije nego sto Vam otvore nesto gdje bi mogli investirati.

P. Postavili ste pitanje u nasem razgovoru  Zasto Hrvatsku ne interesira Hrvatsko drzavljanstvo za nase ljude? To bi volila da malo prokomentirate, pa da zakljucimo razgovor?

O. Iz dva razloga bi bilo pozeljno i povoljno, da Hrvati u emigraciji odnosno i Iseljenistvu uzimaju drzavljanstvo. Na primjer jedna kompletna dokumentacija za drzavljanstvo u Kanadi I SAD se naplacuje oko 300 dolara. Mi imamo na podrucju SAD i Kanade najmanje jedan milijun ljudi koji su novovjeki iseljenici i njihovi potomci, pocevsi od pedesetih godina proslog stoljeca na ovamo. Od tog broja niti 1oo tisuca Hrvata nema drzavljanstvo, a kada bi svi uzeli drzavljanstvo to bi bio prihod od 3oo milijuna dolara. Sramota je da smo cijelo stoljece vodili borbu protiv neprijatelja i htjeli svoju neovisni Hrvatsku, a sada Hrvatski iseljenici “nemaju “ interesa za svoju Hrvatsku, a niti Hrvatska drzava za svoj narod!

 Zasto?? Zato sto se Narodu nesto ogadilo!! Mi nismo vjerovali da je Hrvatski narod takav, da bi sam sebi naskodio, a mi to sada vidimo. Moze netko kazati da to nije istina.!To je nazalost istina, to su fakti zivota , to je fakta, a ne verba. Mi imamo ljubav prema Domovini iz daljine, a Vi ovdje uzivate direktno. To Vam je kao kada ja volim svoju zenu (obitelj) sa 5 ili 10 tisuca km ,a Vi imate svoju djevojku ili muza uza sebe i ne razumijete te osjecaje. Mi imamo duhovnu ljubav prema Domovini, a Vi imate svakodnevno i bijelih i crnih sati pa ste izgubili nesto od te ljubavi i nama se na neki nacin ta ljubav osvecuje, jer mi ne mozemo postati ravnopravni gradjani i ne mozemo ucestvovati u izborima. Mi smo uvijek mislili, ako dodje do krize (referendum ?) iseljenistvo je moglo imati toliko glasaca, da Domovina na bilo koji nacin ne moze otici nikuda na krivu stranu, jer NAMA je dosta krivih hodanja, krivih ideologija i krivih zakljucaka. Zasto nama treba provoditi sve sto nam svijet govori (naredjuje)?
Pobogu ljudi, imamo li mi svoje pameti i zato mislimo da bi Hrvatsko drzavljanstvo trebalo ponuditi na jednostavan i jeftin nacin da ga se moze dobiti po cca 100 dolara za Hrvate u iseljenistvu. To bi nam svima mogao biti NAKIT, ako  bas nista drugo.

P. Uz nadu da ce sto vise Hrvata diljem svijeta biti okiceno ovim simbolicnim dokumentom, pozdravljmo skup u Porecu, kao i svaku inicijativu za povezivanjem, sto boljom komunikacijom i stvaranjem MOSTOVA izmedju Domovine i Iseljenistva.
Jolic…..Hvala Vam na razgovoru.

Izvor: http://rnz.hrt.hr/view_file.php?dat_id=24217&view=y

http://rnz.hrt.hr/index.php