coarse
coarse
coarse
coarse

Naslovnica arrow Povijest arrow ŽIVOTNI PUT ZVONKA BUŠIĆA (2)
Utorak, 16 Siječanj 2018
 
 
ŽIVOTNI PUT ZVONKA BUŠIĆA (2) PDF Ispis E-mail
Autor: uznik   
Srijeda, 13 Rujan 2006
Author Comment
Pro patria
Unregistered User
(3/5/01 2:30 pm)
Reply
Sudbine državotvornih Hrvata

Davno je Taikovo srce zakucalo za Hrvatsku. Još u imotskoj gimnaziji Zvonko Bušiæ, kad je i dobio nadimak Taik, a tako ga još uvijek zovu i pamte svi njegovi mještani, osjetio je nepravdu koja je sustavno nanošena Hrvatima. Njegov ga je bunt uz blagoslov i pomoæ režimski nastrojenih profesora udaljio iz imotske gimnazije te je morao maturirati u Zagrebu. Život ga potom odvodi u Beè na studije gdje se aktivno ukljuèuje u borbu za ostvarenje hrvatskih prava.
Uvijek je bio poznat po hrvatskim uvjerenjima i opsjednut problemima tadašnje Hrvatske i Hrvata uopæe. Njegov odlazak u SAD razdoblje je zrele politièke borbe sve do afere sa zrakoplovom amerièke kompanije TWA, kada je, na žalost, smrtno stradao amerièki policajac.
Zvonko Bušiæ-Taik 25 godina je iza rešetaka jednog od najbolje èuvanih zatvora u svijetu - ranije je bio u tvrðavi Lewisburgu u Pensilvaniji, a trenutno je u zatvoru Leavenworth u Kanzasu. Dok Zvonko broji zatvorske dane mnogi njegovi istomišljenici, prijatelji i rodbina pokušavaju osloboditi ga služenja doživotne robije u amerièkom kazamatu.

Svi smo uz Taika - prvi pokušaj
Skoro æe šesta godina minuti otkako je na inicijativu dr. Tihomira Bušiæa i Julienne Eden Bušiæ, Zvonkove supruge, formiran odbor "Svi smo uz Taika", s gospoðom Bušiæ na èelu koji je rezultirao peticijom hrvatskih graðana, Hrvata Bosne i Hercegovine i Hrvata u dijaspori. Peticiju je potpisalo nekoliko stotina tisuæa Hrvata ali i drugih uglednih ljudi iz cijelog svijeta, meðu kojima i neki nobelovci. Pouzdano se zna da je peticiju potpisao i pokojni predsjednik Franjo Tuðman kao i veæina tadašnjih visokih dužnosnika iz Hrvatske. U sklopu aktivnosti tadašnjeg odbora održana je i promocija romana Julienne Eden Bušiæ - Ljubavnici i luðaci. U nizu hrvatskih gradova u Hrvatskoj i BiH mnogi su tijekom promotivnih skupova mogli shvatiti istinsku ljubav amerièke državljanke poljskog podrijetla prema svome Zvonki i njegovoj rodnoj Hercegovini. Ona je tu ljubav pokazala i na djelu pa æe se, upravo na mostarskoj promociji prisjetiti: Voleæi svoga supruga voljela sam sve što je on volio. Ubrzo sam shvatila što je njemu znaèila njegova Hercegovina, sudbine tisuæa protjeranih sunarodnjaka koje je UDB-a sustavno progonila. Živjela sam njegov strah kad èuje korake na stepenicama, shvatila zbog èega kupuje po tri brave za vrata, shvatila toliko da se više nisam nièega bojala pa ni smrti. Mi Amerikanci nikada nismo osjeæali strah. Bila sam svjesna što me èeka i daleke 1972. kada sam u Zagrebu bacila letke sa nebodera i pozvala hrvatski narod da se digne za slobodu. I te kako sam bila svjesna... Ja nikada neæu zaboraviti rijeèi pokojnog Brune Bušiæa niti našu tugu kada su ga ubili. Ja vjerujem u pravdu, u vaš i moj hrvatski narod.

Otmica zrakoplova i presuda u New Yorku
Zvonko Bušiæ bio je voða skupine od pet ljudi koji su 10. rujna 1976. godine oteli zrakoplov amerièke TWA kompanije. Iskljuèivi cilj otmice bio je prisiliti vodeæe amerièke i europske novine da tiskaju letak s pojedinaènim podatcima o presiji koju je trpio hrvatski narod pod bivšim režimom. U zrakoplov nisu unijeli oružje veæ je eksplozivna naprava ostavljena u New Yorku kako bi se dobio dojam da se oružje nalazi u zrakoplovu te time uvjere vlasti o potrebi tiskanja letka. Nakon što je policija odnijela bombu iz zraène luke na poligon za deaktiviranje zbog nestruènog postupka došlo je do eksplozije u kojoj je nažalost poginuo amerièki policajac. Pri izricanju osude je u zapisnik izjavio sudac kako gospodin Bušiæ "nije terorist i kriminalac" i da su njegove akcije, iako pogrešno voðene, bile motivirane plemenitim idealima tj. hrvatskom neovisnošæu. Sudac je tom prigodom izjavio da je povreda drugih osoba bila potpuno nenamjerna, te zatražio da se gospodin Bušiæ pusti na uvjetnu slobodu nakon izdržane kazne u trajanju od deset godina. Supruga nesretno poginulog policajca je pokrenula sudski postupak protiv policijskih dužnosnika nadležnih za deaktiviranje eksplozivnih naprava navodeæi kako su pokazali "veliki nemar", kako "bomba nije napravljena s ciljem da eksplodira", te kako "da nije bilo nemarnog nikad ne bi eksplodirala" ona je dodatno optužila djelatnike policije za iznošenje neistine u svezi deaktiviranja eksploziva i za njihovu spremnost da terete Bušiæa, što "proizilazi iz straha, realno utemeljenog, da su bili nemarni i da je taj nemar prouzrokovao smrt njezinoga supruga. Policija je s toga "neopravdano htjela svaliti krivnju na Bušiæa".

Majci Kenduši
Ove noæi u mojoj tamnici
U prokletoj zemlji Americi.
Sanjao sam da mi majka stara
s Meðugorskom Gospom razgovara.
Gospu pita o povratku momu,
i moli se Bogu velikomu.
Da joj spasi iz tamnice sina
koga èeka veæ dvajest godina.

Moja majka zaklinje i moli
a Gospa joj ublažava boli
i tješi je da ne gubi nadu
da viruje u Božiju pravdu.
Da æe skoro sina doèekati
i sa njime Uskrs proslaviti.

(Iz pjesme Zvonke Bušiæa Taika posveæene majci Kenduši pisane u amerièkom zatvoru prije šest godina).

Pritisci jugoslavenske diplomacije
Prema izjavama tadašnjih djelatnika Bijele kuæe, jugoslavenska vlada vršila je snažan i uspješan pritisak na Državni ured SAD da oštro postupi sa Zvonkom Bušiæem i njegovom skupinom. Iako je u meðuvremenu Hrvatska postala neovisna, to nije izmijenilo pristup te taj ured još uvijek podupire držanje Zvonka Bušiæa u zatvoru dok su ostali osuðenici iz skupine pušteni prije više od 11 godina.
Pritisci jugoslavenske diplomacije bili su oèiti i na suðenju kada je oblasni sudac John Bartels 22. srpnja u New Yorku izrekao kaznu doživotnog zatvora za Zvonka i Julienne Bušiæ i višegodišnje kazne zatvora ostalima iz skupine. Veæ tada je bilo bjelodano jasno da se ne sudi hrvatskim domoljubima veæ Hrvatima i ideji samostalne Hrvatske.
Hrvatska je u vrijeme djelovanja Odbora "Svi smo uz Taika" veæ bila potpisnica bilateralnog ugovora o premještanju zatvorenika, na osnovi kojega se strani državljani u amerièkim zatvorima mogu uputiti na izdržavanje kazne u svoje matiène države kako bi bili bliže obiteljima. Zvonko Bušiæ je podnio zahtjev za takav premještaj ali je odbijen. Isto tako su prošli njegovi višekratni zahtjevi za puštanje na uvjetnu slobodu. I u tom sluèaju presudio je jak srpski lobi u SAD-u a nemalu ulogu odigrao je i njegov spektakularni bijeg iz zatvora kada je prosvjedovao zbog postupaka amerièkog sudstva prema njegovoj supruzi.

Drugi pokušaj - hrvatska diplomacija
Velike izglede za oslobaðanje Zvonka Bušiæa iz zatvora imao je bivši veleposlanik u Washingtonu dr. Miomir Žužul. Meðutim, njegovim povlaèenjem iz diplomacije ta prigoda je propuštena. I aktualne vlasti su, istini za volju pokušale nešto uèiniti, ali na posljednje nastojanje hrvatske vlasti još nema službenog odgovora a odlaskom Billa Clintona iz Bijele Kuæe hrvatska æe javnost na konaèan odgovor morati još prièekati.
Udruga amerièkih Hrvata (NFCA) uputila je pisma Uredu predsjednika, premijeru i medijima u kojem traži da se hrvatske vlasti ponovo zauzmu za Zvonka Bušiæa.
Za vrijeme boravka u SAD-u predsjednik Mesiæ je dao intervju radiopostaji Glas Amerike u kojem je bilo rijeèi i o Zvonku Bušiæu, najpoznatijem hrvatskom zatvo- reniku u SAD. Tom je prigodom Mesiæ razgovarao i s Julienne Bušiæ i postigao neke dogovore s predstavnicima amerièkih vlasti ali navodno ministar Ivaniševiæ nije stigao dovršiti zapoèeto. Ministar Tonino Picula je 18. prosinca prošle godine uputio zahtjev za pomilovanjem no iz ministarstva su to demantirali rijeèima da je Piculin zahtjev išao u smjeru "podrške zahtjevima udruga amerièkih Hrvata" koji ne posustaju u svojim naporima. Slijede novi napori ali ne treba pokleknuti, jer ni Zvonko Bušiæ nikada nije odustajao od svoje ljubavi i svoje ideje, samostalne i nezavisne države Hrvatske.


















 

Domoljub
Unregistered User
(4/19/01 3:33 pm)
Reply
Hvala na informacijama
Jako je žalosno da današnja Hrvatska vlast šuti o ovome sluèaju a Sorosevi mediji ga prikazuju kao teroristièki èin.
Za to vrijeme veliki domoljub trune u zatvoru.
Ne èudim se Raèanu, za njega bi bolje bilo da su zatvori puniji ljudi poput našega Taika.
Isto je èinio 1971 i opet æe !

 

Pro patria
Unregistered User
(5/12/01 2:47 pm)
Reply
moje èuðenje
Ne mogu se èudom naèuditi zbog èega posjetitelji ovoga foruma ovako ignoriraju ovu, po meni, jako zanimljivu temu.
Recite razloge, ako ih ima ?!

 

Referendum 
ezOP
Posts: 48
(6/8/01 2:47 pm)
Reply
Re: Sudbine državotvornih Hrvata
Taikova životna prièa uvijek me prisili na razmišljanje o mnogim pitanjima.

 

tmasekvef
Unregistered User
(6/5/03 7:40 am)
Reply

preporuka


Procitala sam knjigu Juliene E.Busic, Ljubavnici i ludjaci i prepurucila bih je svima , a posebno nama mladima koji o mnogim opisanim dogadjajima ili znamo malo iz prigusenih prica u svojim obiteljima ili uopce ne znamo.Fascinirala me Julienne svojom spontanoscu i od srca joj zelim sto skorije Taikovo oslobodjenje.Hrvojka.

________________________________________________

Tekst prenesen  sa googlovih portala, a prenio ga je: Ivo Matanović, urednik i predsjednik Zdruga Udruga Hrvatskih političkih uznika RH i inozemstva

 

 

Komentari
Traži
Samo registrirani korisnici mogu pisati komentare!

3.25 Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved."

Zadnja Promjena ( Srijeda, 13 Rujan 2006 )
 
« Prethodna   Sljedeća »
Tražilica
Tko je Online
Gostiju online: 1
cestitka2014.jpg
  paveli_knjiga_mala.jpg















apartmentsmurter3.jpg












 
  

www.liberohosting.com

LiberoHosting za profesionalce i amatere

 
Top! Top!