coarse
coarse
coarse
coarse

Naslovnica arrow Lustracija arrow ŠESTOJANUARSKA DIKTATURA - NEKAD I SAD (1)
Četvrtak, 18 Siječanj 2018
 
 
ŠESTOJANUARSKA DIKTATURA - NEKAD I SAD (1) PDF Ispis E-mail
Autor: uznik   
Subota, 27 Siječanj 2007
 

ŠESTOJANUARSKA DIKTATURA - PREKJUČER (1. OD 3) PDF Ispis E-mail
Autor: Wikipedia   
Subota, 27 Siječanj 2007

Zlo, kao i uvijek

 

Pojam Šestojanuarska diktatura (također: Šestosječanjska diktatura - prvi je naziv češći u literaturi) odnosi se na monarhističku diktaturu koju je 6. siječnja 1929. u Kraljevini SHS uveo kralj Aleksandar I. Karađorđević. Raspušten je parlament, zabranjen rad svih političkih stranaka, sindikata itd, zabranjeni politički skupovi, uvedena stroga cenzura. Pojačan je policijski teror; politički protivnici su ne samo zatvarani, nego i ubijani. Proklamirana je ideologija "integralnog jugoslavenstva" i promijenjeno ime države u Kraljevina Jugoslavija. Kralj Aleksandar ubijen je u Marsejskom atentatu 1934. Slijedeće godine održani su izbori, ali snažni oblici diktature opstali su i dalje.

Uvođenje diktature

Iskoristivši ubojstvo Stjepana Radića i blokadu rada Narodne skupštine (parlamenta) koja je uslijedila, kralj u proglasu objavljenom 6. siječnja 1929. proklamira da su "ti žalosni razdori i događaji (...) pokolebali kod Naroda veru u korisnost te ustanove" te da zato između kralja i naroda "ne može i ne sme biti više posrednika". Ukida Vidovdanski ustav i osobno preuzima svu vlast. Za predsjednika vlade imenuje generala Petra Živkovića. Također su na neke druge civilne dužnosti, osobito u Hrvatskoj i Makedoniji, dovedene vojne osobe. Narodna skupština je raspuštena, zabranjen rad svih političkih stranaka, uvedena stroga cenzura novina i knjiga, zabranjeni svi politički zborovi, rad sindikata itd.

Uspostavljeni režim ima mnogo poveznih točaka s fašizmom, pa se često koristi naziv monarhofašistička diktatura, iako ideološka i institucionalna osnova režima nije u punom smislu riječi fašistička. Slične diktature uspostavljene su u to doba i u drugim zemljama istočne i jugoistočne Europe. Sve su to ekonomski i društveno zaostale agrarne zemlje, ali Jugoslavija se bitno razlikovala po višenacionalnosti. Režim je to pokušao poništiti promovirajući idelologiju "integralnog jugoslavenstva".

Progoni političkih protivnika

Osnovan je posebni Sud za zaštitu države, koji prijekim postupkom sudi političkim protivnicima. Osobito se progone ilegalne radikalne grupe i organizacije kao što su hrvatski i makedonski nacionalisti, albanski i crnogorski separatisti, te komunisti (protiv kojih je već 1920. bila donesena Obznana). Pojačan je policijski teror: premlaćivanja, mučenja, ubojstva. Na ulici je u Zagrebu ubijen hrvatski nacionalist prof. dr. Milan Šufflay, što je dovelo do međunarodne peticije koju su potpisali i Albert Einstein i Heinrich Mann. (Različite metode političkog terora bile su međutim karakteristika Kraljevine SHS od njenog osnutka.)

Oko 400 članova KPJ i SKOJ-a ubijeno je 1929.-1932. Ovako velikim žrtvama pridonijela je direktiva vodstva KPJ za pripremu oružanog ustanka, potaknuta procjenom Šestog kongresa Kominterne o približavanju opće krize kapitalizma. Nerealan je bio i ustaški pokušaj da se podigne Velebitski ustanak 1932., koji je međutim postigao snažan promidžbeni učinak. (Kasnije, po uspostavi NDH, prvi Pavelićev zakonski akt bila Zakonska odredba za obranu naroda i države, kojom su uspostavljeni prijeki sudovi. Komunisti su po dolasku na vlast 1945. sudovali na jednak način.)

Vladko Maček je u prosincu 1929. bio uhićen i dugo držan u zatvoru, pa zatim pušten bez optužbe. Potpredsjednik HSS-a Josip Predavac uhićen je zbog sloma Seljačke zadružne banke i osuđen na 2,5 godine zatvora. Maček u svojim Memoarima tvrdi da je propast banke zapravo izazvao režim, koji je preko Jugoslavenske narodne banke' kontrolirao banskarski sustav. Kasnije, u srpnju 1933., Predavec je ubijen.

Svetozar Pribičević, predsjednik Samostalne demokratske stranke, koja okuplja Srbe prečane i u koaliciji je sa HSS (Seljačko-demokratska koalicija), prvo je interniran u jedno selo u Srbiji, a zatim prognan; umro je u Čehoslovačkoj. U emigraciju odlaze HSS-ovi prvaci Juraj Krnjević i August Košutić, kao i radikalni nacionalisti Ante Pavelić (poslanik Narodne skupštine iz redova Hrvatskog bloka), Gustav Perčec, Branimir Jelić idr.

Većina oporbenih srbijanskih političara prima uvođenje diktature bez aktivnog otpora. Na udar režima dolazi Dragoljub Jovanović, vođa lijevog krila Saveza semljoradnika, koji 1932. objavljuje brošuru Što nas košta svađa s Hrvatima; osuđen je na godinu dana zatvora.

##########################################################################

Prenijeto iz portala "Hrvatska uljudba: Ivo Matanović, urednik portala Hrvatskih političkih uznika RH i inozemstva. 

 

Komentari
Traži
Samo registrirani korisnici mogu pisati komentare!

3.25 Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved."

Zadnja Promjena ( Subota, 27 Siječanj 2007 )
 
« Prethodna   Sljedeća »
Tražilica
Tko je Online
Korisnika online: 1
  • SEOLiape
cestitka2014.jpg
  paveli_knjiga_mala.jpg















apartmentsmurter3.jpg












 
  

www.liberohosting.com

LiberoHosting za profesionalce i amatere

 
Top! Top!